Inačica od 2. siječnja 2022. u 22:19 uredi PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 216.234 edits RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] ← Starija izmjena		Inačica od 3. siječnja 2022. u 18:17 uredi ukloni ovu izmjenu The Yennefer (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 3.786 edits Dodala izvor i sliku Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 7: U islamskim zemljama biseri simboliziraju djevičanstvo. Za kurdske je mističare biser: „ Embrij koji spava na dnu školjkine maternice.“ Kod starih Rimljana i Grka biseri su bili vrlo cijenjeni. [[Rimljani]] su preuzeli od [[Grci\|Grka]] ime ''margarita'' što je bilo i ime za ljubavnicu. Čitav niz školjki kasnije je dobio dodatak latinskog naziva ''margaritifera'', pojam koji je do danas sačuvan u imenu cvijeta ''margareta''. U većini kultura biser je imao i ima simbolički karakter. U Kini biseri simboliziraju bogatstvo, mudrost i dostojanstvo, u [[Japan\|Japanu]] sreću, u [[Indija\|Indiji]] bogatstvo djecom, a u mnogim dijelovima svijeta suze. U arapskim kulturama žene se često uspoređuju s biserima, kao i dijelovi njihovog tijela, npr. zubi. Osim toga, vjeruje se da biseri djeluju [[Afrodizijak\|afrodizijački]] i da liječe [[Melankolija\|Melankoliju]] i ludilo. U srednjem su vijeku biseri dobili sakralni karakter, predstavljali su ljubav prema bogu. U [[Novi zavjet\|Novom zavjetu]]: ''Dvanaest vrata – dvanaest bisera: svaka od svoga bisera. A gradski trg – čisto zlato, kao prozirno staklo.'' ([[Otkrivenje\|Otk '''21''' 21]]). Zahvaljujući spominjanju bisera u [[Biblija\|Bibliji,]] postali su neizostavni dio demonstracije moći kršćanskih vladara koji su ih koristili u brojnoj simbolici. Redak 14: == Nastanak == [[Datoteka:PearlCrossSection Figure1.pdf\|mini\|432x432px\|Formiranje akoya "keshi" bisera koji nisu kultivirani u perli proizvedenih u P. i. fucata mekušca. (A) Optički pregled keshi-kulturnog bisera bez perla. (B) Poprečni presjek koji pokazuje rast CaCO3 počinje na organskom središtu. (C) Zreli sedef. (D i E) Slika atoma u sedef u atomskoj razlučivosti. (F) Prijelaz sa sferulitnih aragonitnih struktura na sedef. (G i H) Agregirane nanočestice tvore masivni aragonit. (I) Formiranje sedefa počinje izravno na masivnom aragonitu. ]] ~~[[Datoteka:Pearls.jpg\|mini\|200px\|Japanski biseri]]~~ Kako biseri nastaju u prirodi nije potpuno jasno. Pretpostavljalo se da je zrnce pijeska koje prodire u unutrašnjost školjke uzročnik, teza koju ja znanost odbacila. Zrnce pijeska nema nikakva utjecaja na promjene u unutrašnjosti školjke jer je školjka naviknuta na život na morskome dnu. Redak 30: Internacionalno obvezujuća nomenklatura preduvjet je trgovini biserima. Aktualni kriteriji moraju biti opće poznati i prihvaćeni na tržištu i time obvezujući za ozbiljnu trgovinu. Razlikuju se prirodni biseri, kultivirani biseri s implatiranom jezgrom od sedefa ili implantatom od epitela, imitacije prirodnih i kultiviranih bisera od kompozicijskih materijala (npr. majorkinski biseri). Proces obrade mora bit registriran. '''Prirodnim biserima''' smiju se nazivati samo oni biseri koji su nastali u vodi, bez ljudske intervencije. Ti se biseri nazivaju „orijentalnim biserima“, ako su do 19. stoljeća izvađeni u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]]. U Europi su više stoljeća riječni biseri bili vrlo značajni i koristili su se za ukrašavanje nošnji i odora poput odora koje su izložene u Carskoj riznici u [[Beč\|Beču]]. '''Kultiviranim biserima''' nazivaju se biseri koji su nastali implantacijom i koji se uzgajaju na bisernim farmama. '''Nepravilno oblikovani biseri''' nazivaju se baroknim biserima. Redak 39: == Kultivirani biseri == [[Datoteka:Pearls.jpg\|mini\|200px\|Japanski biseri]]Skoro svi biseri koji se danas koriste za izradu nakita kultivirani su biseri. Transplantat je komadić plašta školjke, organa koji povezuje ljušture. Uzgojeni biser raste nekoliko mjeseci ili godina. Ovisno o tome stavlja li se uz transplantat i okrugla jezgra govori se o bezjezgrenim i jezgrenim uzgojenim biserima. Bezjezgreni biseri pretežno se uzgajaju u slatkovodnim školjkama bisernicama, u njihovom plaštu. Tako nastaje kineski slatkovodni uzgojeni biser. Biseri s okruglom jezgrom uzgajaju se u morskim kamenicama gdje rastu u gonadi školjke. Poznati su jezgreni biseri japanski biseri, bijeli i zlatni Južnomorski biseri i crni [[Tahiti\|tahićanski]] biseri. U jednom plaštu može se uzgojiti do 40 bisera po ciklusu (u svakoj ljušturi 20), a u gonadi tek jedan, zbog toga su morski jezgreni biseri skuplji od bezjezgrenih slatkovodnih bisera.<ref>http://www.perlen-info.com/perlen-qualitaet.html</ref> ▼ ▲Skoro svi biseri koji se danas koriste za izradu nakita kultivirani su biseri. Transplantat je komadić plašta školjke, organa koji povezuje ljušture. Uzgojeni biser raste nekoliko mjeseci ili godina. Ovisno o tome stavlja li se uz transplantat i okrugla jezgra govori se o bezjezgrenim i jezgrenim uzgojenim biserima. Bezjezgreni biseri pretežno se uzgajaju u slatkovodnim školjkama bisernicama, u njihovom plaštu. Tako nastaje kineski slatkovodni uzgojeni biser. Biseri s okruglom jezgrom uzgajaju se u morskim kamenicama gdje rastu u gonadi školjke. Poznati su jezgreni biseri japanski biseri, bijeli i zlatni Južnomorski biseri i crni [[Tahiti\|tahićanski]] biseri. U jednom plaštu može se uzgojiti do 40 bisera po ciklusu (u svakoj ljušturi 20), a u gonadi tek jedan, zbog toga su morski jezgreni biseri skuplji od bezjezgrenih slatkovodnih bisera.<ref>http://www.perlen-info.com/perlen-qualitaet.html</ref> Godine 1913. njemački je zoolog Friedrich Alverdes otkrio da biseri nastaju implantacijom epitelnog tkiva u vezivno tkivo plašta školjke. Japanac Kokichi Mikimito na početku 20-tih godina prošlog stoljeća prvi je uspio uzgojiti okrugle bisere za tržište primjenjujući uzgojnu metodu Friedricha Alverdesa. Prije njega na taj su način uzgajala dva japanca, Tokichi Nishikawa i Tatsuhei Mise koji su tu uzgojnu metodu najvjerojatnije preuzeli od australca Williama Savilla-Kenta.

Biser: razlika između inačica