Sjeverna Europa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
m uklanjanje izmjene 6301286 suradnika 91.187.128.11 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 13:
Veći dio reljefa sjeverne Europe nastao je u [[prekambrij]]u i [[paleozoik]]u, tj. pripada prastaroj Europi. Možemo izdvojiti 3 veće reljefne cjeline. To su staro gromadno [[Skandinavsko gorje]], istočno je [[Baltički štit]], a pribaltički je prostor u osnovi Ruska ploča. Na njoj se danas prostiru nizine čije su naslage mlađeg postanka, iz [[mezozoik]]a i [[kenozoik]]a. Nizinski je prostor i poluotok [[Jylland]].
 
Na izgled reljefa najveći su utjecaj imali ledenjaci. Tijekom [[ledeno doba|ledenog doba]] to je područje tebilo središte zaleđivanja. Ispod ledenog pokrova nakupljalo se stijenje različite veličine (od čestica prašine do velikih blokova), koje je [[led]] izgrebao s podloge i pokupio sa strana. Veličina pojedinog komada ovisila je o tvrdoći stijene, ali i o tome koliko je dugo bio izložen radu ledenjaka. Nakupine stjenovitog materijala nazivaju se morene.
 
Oblici koji su nastali u reljefu radom ledenjaka su ledenjačka jezera i doline, [[fjeld]]ovi i [[fjord]]ovi. Ledenjačka jezera nastala su otapanjem [[ledenjaci|ledenjaka]] u stvorenim udubljenima iza završne morene. Velikim brojem takvih jezera ističe se [[Finska]]. Ledenjačke doline imaju oblik slova U. Otapanjem ledednjaka njihovim dnom protječu rijeke, a mnoge od njih potopljene su podizanjem morske razine nakon posljednje odledbe. Na taj način stvoreni su uski, dugi i duboki morski zaljevi strmih strana, koji se nazivaju [[fjord]]ovi. [[Norveška]] obala ističe se brojnim fjordovima. Često uz fjord i ledenjačke doline nalazimo ogoljele prostrane visoravni fjeldove.