|
=== Složene rečenice ===
Složene rečenice imaju dva ili više predikata; nastaju sklapanjem dviju ili više jednostavnih rečenica u veću cjelinu
*'''Nezavisnosložene''' – sastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''mogu''' stajati zasebno.
:*Rečenični niz — rečenice nanizane bez veznika; odvajaju se zarezom. Primjer: ''Danas je došao, sutra će otići''.
:*Sastavne — nezavisnosložene vezničke rečenice koje imaju ravnopravne surečenice s međusobno sastavljenim sadržajima; njihovi veznici ''i, pa, te, ni, niti'' ne odvajaju se zarezom. Primjer: ''Gledam more i razmišljam''.
:*Rastavne — nezavisnosložene rečenice koje imaju surečenice međusobno rastavljenih sadržaja; njihov veznik je ''ili''; ne odvajaju se zarezom. Primjer: ''Doći će ovdje ili idemo vani''.
:*Suprotne — nezavisnosložene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge; njihovi veznici ''a, ali, nego, no, već'' odvajaju se zarezom. Primjer: ''Spremio sam ti ručak, a ti operi suđe''.
:*Isključne — nezavisnosložene rečenice u kojima se prva surečenica isključuje iz sadržaja druge; veznici ''samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što'' odvajaju se zarezom. Primjer: ''Svi su spavali, jedino sam ja bio budan''.
:*Zaključne — nezavisnosložene rečenice čija je druga surečenica zaključak prve. Veznici ''dakle, zato, stoga'' odvajaju se zarezom. Primjer: ''Bila si dobra, zato ću te nagraditi''.
*'''Zavisnosložene''' rečenie sastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''ne mogu''' stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (proširuju glavnu rečenicu i ne mogu stajati samostalno).
:*Subjektne — zavisna se odnosi prema glavnoj kao subjekt prema predikatu. Primjer: ''<u>Tko je sve naučio</u>, dobit će dobru ocjenu.''
| 