Stjepan I. Sveti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 |
More used, one reference definition. |
||
Redak 49:
| vjera = [[poganstvo]], pa [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]]
}}
'''Stjepan I. Sveti''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''I. Szent István'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Sanctus Stephanus''), rodnim imenom '''Vajk''' ([[Ostrogon]], o. [[975.]] – [[Ostrogon]], [[15. kolovoza]] [[1038.]]), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] (1000. – 1038.) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Proglašen je [[svetac|kršćanskim svecem]] [[1083.]] godine i Mađari ga slave kao svojeg sveca zaštitnika i osnivača [[Mađarska|mađarske države]].<ref name="#1">[http://proleksis.lzmk.hr/45401/ Stejpan I. Arpadović (Sveti Stjepan) - Proleksis enciklopedija]</ref><ref name="#2">[https://www.britannica.com/biography/Stephen-I-king-of-Hungary Stjepan I. Ugarski - Britannica Online]</ref>
== Životopis ==
Sin ugarskog velikog kneza [[Gejza|Gejze]] i Šarolte rodio se o. 975. i primio [[poganstvo|pogansko ime]] ''Vajk''. Kršten je kao mladić. Nakon očeve smrti 997. godine preuzeo je titulu ''velikog kneza'', no morao se izboriti za prijestolje u sukobu protiv bratića Koppánya, privrženika [[poganstvo|poganstva]], koji je kao stariji član dinastije, polagao pravo na nasljedstvo. Međutim, Stjepan ga je uspio poraziti 998. godine u bitci kod [[Vesprim]]a i dao pogubiti osudivši ga zbog poganstva.<ref
Oko 1000. utemeljio nadbiskupiju u Ostrogonu te položio osnove [[Rimokatolička Crkva|crkvenoj organizaciji]] na području Ugarske. Stjepan I. je bio okrunjen za prvog ugarskog kralja na [[Božić]] [[1000.]] godine, krunom koju mu je, prema predaji, poslao [[papa]] [[Silvestar II.]] (999. – 1003.). Prema tradiciji, [[Ugarska]] je tim događajem ušla u zejdnicu [[Europa|europskih]] [[kršćanstvo|kršćanskih]] država.
Redak 59:
Organizirao je državu prema [[Nijemci|njemačkom]] modelu. Uspio je srušiti naraslu moć plemstva, ustrojiti [[županija|županije]], osnažiti kraljevsku vlast i postati vlasnik prostranih posjeda u Ugarskoj. U njegovo vrijeme izgrađuje se [[feudalizam|feudalno društvo]] u državi. Uz pomoć [[kršćanstvo|kršćanskog]] svećenstva u njegovo doba završeno je i konačno pokrštavanje i prihvaćanje kršćanstva kod Mađara. Stjepan I. se opredijelio za zapadno kršćanstvo, pa je Katoličkoj Crkvi dodijelio ogromne posjede. Osnovao je prve [[nadbiskupija|nadbiskupije]] ([[Ostrogon]] i [[Kaloča]]) u Kraljevini Ugarskoj. U Ugarsku je pozvao i [[Benediktinci|benediktince]] radi širenja kršćanske kulture i pobožnosti. Promicao je [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i organizirao je stajaću [[vojska|vojsku]]. Papa mu je godine [[1001.]] dodijelio titulu ''apostolskog kralja'' koju su nosili svi ugarski kraljevi. Zbog odanosti kršćanstvu i [[papa|papi]] proglašen je svecem.
Postoji vjerojatnost da su za vrijeme Stjepana I. Arpadovići oduzeli dio [[Hrvatska|hrvatskog teritorija]] i u tadašnjoj [[Slavonija|Slavoniji]] organizirali ''dukat'' ili ''banat''.<ref name="#3">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58164 Stjepan I. Arpadović - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Uspješno je ratovao s njemačkim carem Konradom II. 1030. godine,<ref
== Obitelj ==
| |||