Hohenstaufen: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV
More used, one reference definition.
 
Redak 19:
== Povijest dinastije ==
[[Slika:Arms of Swabia.svg|180px|desno|mini|Grb dinastije Hohenstaufen. tzv. obični grb koji su koristili Hohenstaufovci kad nisu bili ni kraljevi ni carevi]]
Rodonačelnik obitelji je švapski [[vitez]] ''Fridrik von Büren'', koji je živio u prvoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]].<ref name="#1">Opća enciklopedija, str. 448.</ref>
 
Uspon obiteljske moći započeo je u vrijeme [[rimsko-njemački car|njemačkog cara]] [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV. Salijskog]] (1056. – 1106.), koji je dao [[Švapsko vojvodstvo|vojvodinu Švapsku]] svom zetu [[Fridrik I. Švapski|Fridriku I. von Staufen]] (1079. – 1105.) oženjenom Agnezom Njemačkom.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.<name="#1"/ref> Unatoč uvođenju u vlast nad vojvodstvom, Fridrik I. je vladao samo sjevernim dijelovima zemlje, jer je ostatak Švapske držao pod svojom vlašću [[Bertold I., švapski vojvoda|Bertolda I. od Rheinfeldena]], sina bivšeg vojvode [[Rudolf od Rheinfeldena|Rudolfa]] († 1080.), kojeg je [[1079.]] svrgnuo s časti car Henrik IV. Nakon što se Bertold I. povukao iz sukoba, borbu protiv Hohenstaufenovaca preuzeo je vojvoda [[Bertold II., švapski vojvoda|Bertold II. od Zähringena]], kojemu je vojnu pomoć pružio [[Welf I., bavarski vojvoda|Welf IV.]] Sukob je završen [[1098.]] godine kada je Bertold II. priznao naslov ''švapskog vojvode'' Fridriku I. Štaufenu, a sam je dobio naslov oko [[1100.]] godine ''vojvode od Zähringena''.
 
Stariji Fridrikov sin [[Fridrik II. Švapski|Fridrik II.]] naslijedio je oca [[1105.]] godine na vojvodskom prijestolju, dok je mlađi sin [[Konrad III., rimsko-njemački kralj|Konrad Štaufen]] postao [[rimsko-njemački kralj|njemački kralj]] [[1138.]] godine. Njegov izbor za kralja nije htio priznati [[Bavarsko vojvodstvo|bavarski vojvoda]] [[Henrik Ponosni]], zbog čega je izbio dugotrajni sukob između [[Welfi|Welfa]] i Hohenstaufenovaca.
 
Obitelj je najveći uspon doživjela za vladavine Konradovog nećaka Fridrika III. Švapskog koji je vladao kao njemački car pod imenom ''[[Fridrik I. Barbarossa]]'' (1152. – 1190.). Fridrik I. dugo se borio kako bi obnovio vladarsku moć u [[Sveto Rimsko Carstvo|Njemačkoj]], ali nailazio je na veliki otpor njemačkog plemstva. Njegovi pokušaji da stabilizira svoju vlast nad [[Italija|Italijom]], također su nailazili na otpor te se s vremenom na tom području formirala [[papa|papinska]] stranka, pod zaštitom dinastije Welfa (''gvelfi'') i procarska struja prozvana ''gibelini'' po obiteljskom zamku ''Wibellingen'' (danas [[Wibellingen]]). Njegov sin i nasljednik [[Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik VI.]] (1191. – 1197.) je ženidbom s [[Konstanca Sicilska|Konstancom od Hauteville]] [[1184.]] godine stekao [[Kraljevina Sicilija|Kraljevstvo Sicilije]].<ref>Opća enciklopedija, str. 448.<name="#1"/ref>
 
Za vladavine kralja i cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II. Hohenstaufena]] (1208.[1220.]-1250.) nastavio se sukob s Welfima, koje je Fridrik I. lišio vlasti nad [[Bavarska|Bavarskom]] i [[Saska|Saskom]], jer je dio njemačkog plemstva izabrao za kralja [[Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva|Otona od Braunschweiga]] iz kuće Welfa za njemačkog kralja i cara.