Nicolaus Oresmius: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Doprinosi na području fizike: pravopis, replaced: hvač → hvać |
m →Doprinos na polju matematike: pravopis, replaced: moguč → moguć |
||
Redak 13:
Nikola iz Orema priznat je kao jedan od najvećih mislilaca 14. stoljeća što je i vidljivo iz njegovih spisa. U svojim djelima on raspravlja o ekonomskim, političkim i etičkim problemima, kao i o pitanjima fizike i astronomije. Pogled na ekonomsku problematiku sadržan je u njegovu komentaru Aristotelove Etike Livre apellé économique koja je izdana u Parizu 1370., kao i komentar na Aristotelovu Politiku i Ekonomiju Livre apellé politique i De origine, natura, jure et mutationibus monetarum 1371. Ova tri dijela napisana su na francuskom i latinskom jeziku a posljednje je obilježilo autora kao začetnika znanosti u ekonomiji kao i utemeljitelja francuskog znanstvenog jezika i terminologije.
==Doprinos na polju matematike==
Najvažniji doprinos na polju matematike nalazi se u djelu Tractatus de cofiguratione qualitatum et motuum, koje je još u rukopisu. Dio ovog djela štampan je knjizi Ivana od Svetog Martina Tractatus de latitudinibus formarum, te je dugo vremena bilo jedini izvor za izučavanje Oresmovih matematičkih dostignuća. Zanimljiva je i činjenica da se znakovi za sabiranje (+) i oduzimanje (-) koji su u današnjoj uporabi javljaju po prvi puta kod Oresmea (u njegovim djelima) no
==Doprinosi na polju psihologije==
Koristeći jaku empiričku metodu, Oresmo je istraživao cijeli jedan kompleks fenomena ljudske psihe. Bio je uvjeren u djelovanje nutarnjeg osjeta (sensus interior), njegove kompleksnosti i subjektivnosti percepcije svijeta. Koristeći ove pristupe Oresmo je bio tipični predstavnik «Pariške psihološke škole» koju su predstavljali [[Ivan Buridan]], [[Henri od Hesse]], i dugi. Njegov rad na ovom polju doveo ga je i u odnos s znastvenim radom na polju optike koju zastupaju Alhazen, [[Roger Bacon]], Witelo i drugi.U dodatku Oresmo je anticipirao neke važne činjenice psihologije u 19. i 20. stoljeću, pogotovo na poljima kognitivne psihologije.
| |||