Nikola Firentinac: razlika između inačica

m
→‎Životopis: pravopis, replaced: UNESCO-v → UNESCO-ov
(RpA: WP:NI, WP:HRV)
m (→‎Životopis: pravopis, replaced: UNESCO-v → UNESCO-ov)
 
Za boravak i rad ''Nikole Firentinca'' u [[Venecija|Veneciji]], ''Anne Marham Schulz'' pronašla je i opipljive dokaze, dokument iz venecijanskog arhiva, po kojem je vidljivo da je 10. srpnja [[1462.]], venecijanski javni bilježnik ''Bartolomeo Camuzzi'', potvrdio da je ''Nikola Firentinac'', živio u župi ''sv. Marina'' i plaćao najam kuće pet i pol dukata na godinu. Na osnovu stilske analize ''Firentinčevog'' kasnijeg kiparskog opusa iz [[Dalmacija|Dalmacije]] ''Anne Marham Schulz'', pripisuje sljedeća venecijanska kiparska djela ''Nikoli Firentincu''; ''Grob dužda Francesca Foscaria'' (umro [[1457.]]) iz crkve ''Santa Maria dei Frari'', kipove ''sv. Marka, Gorgone ratnice, Muzike i Retorike'' sa slavoluka ''Foscari'' iz duždeve palače, kipove ''sv. Kristofora'' i ''Uzačašća Marijinog'' s glavnog portala crkve ''Madonna dell Orto'', ''grob Orsata Giustiniania'' (umro [[1464.]]) iz kapele samostanske crkve ''Santa Andrea della Certosa'', ''grob Vittorea Cappella'' (umro [[1467.]]) iz crkve ''Santa Elena'', i mali reljef ''sv. Jeremija iz pustinje'' iz crkve ''Santa Maria del Giglio''.
Po ''Anne Marham Schulz'', ''Nikola Firentinac'', bio je nakon razdoblja slave kipara [[Bartolomeo Bon|Bartolomea Bona]] i afirmacije [[Antonio Rizzo|Antonia Rizza]] - prvi venecijanski kipar.
[[datoteka:St Jacobs Cathedral 2.JPG|mini|desno|250px|Katedrala sv. Jakova u Šibeniku iz 1555., spomenik na UNESCO-vojovoj listi svjetske baštine]]
 
* Nakon toga ''Nikola Firentinac'', spominje su u [[Trogir]]u, kada u prosincu [[1467.]] zajedno s kiparom [[Andrija Aleši|Andrijom Alešijem]] potpisuje ugovor za izradu skulptorske dekoracije ''kapele sv. Ivana'' (Giovannia Orsinia) u [[Trogirska katedrala|trogirskoj katedrali]]. 16 slobodno stojećih kipova (ukljućujući Krista i dvanaest apostola) i reljef Marijine krunidbe. Zbog toga se godina [[1468.]], drži za stvarni početak [[renesansa|renesansnog]] stila u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Tada nastaje projekt ''Nikole Firentinca'' za gradnju kapele, prvog cjelovitog arhitektonskog djela rane renesanse na istočnoj obali [[Jadran]]a. Uz ''Nikolu Firentinca'' i [[Andrija Aleši|Andriju Alešija]] na izradi kapele bl. Ivana Orsinija radio je i [[Ivan Duknović]].
122.831

uređivanje