Poliranje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m →‎top: pravopis, replaced: spriječav → sprječav
 
Redak 2:
[[Datoteka:Philips Box Flash.jpg|mini|desno|300px|Poliranje se koristi i za reflektore [[svjetlost]]i.]]
 
'''Poliranje''' je postupak [[strojna obrada|strojne obrade]] skidanjem čestica, koji se koristi za poboljšanje izgleda obratka, za uklanjanje [[Oksidacija|oksidacije]], za stvaranje reflektirajuće površine, za smanjenje [[trenje|trenja]] na stjenkama [[cijev]]i, u [[medicina|medicini]] za spriječavanjesprječavanje onečišćenja [[Instrument|instrumenata]]. U [[metalografija|metalografiji]] i [[metalurgija|metalurgiji]], poliranje se koristi za stvaranje ravne površine bez grešaka (defekata) za ispitivanje [[mikrostruktura|mikrostrukture]] [[metal]]a pod [[mikroskop]]om. Poliranje je dorada zaglađivanja površine obratka pomoću abraziva i [[alat]]a lamelnog koluta. To je široko rasprostranjen postupak obrade površine. Najčešće se koristi nakon [[brušenje|brušenja]]. Fino brušenje može postići [[Tolerancija hrapavosti površine|stupanj hrapavosti površine]] do N3, dok se kod poliranja može dostići stupanj hrapavosti površine N1. Poliranje se izvodi radi odstranjivanja ogrebotina zaostalih nakon brušenja.<ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>
 
Sam postupak poliranja se sastoji u [[trenje|trenju]] između obratka, [[alat]]a za poliranje relativno velike [[brzina|brzine]] i paste za poliranje (abraziva). Trenjem se lokalno zagrijava metalni obradak koji se polira, te dolazi do topljenja mikro izbočina i popunjavanja mikro udubljenja, dok se ne dobije glatka površina. Zato se postupak poliranja mora izvoditi u raznim smjerovima.