Dekonstrukcija: razlika između inačica

'''Dekonstrukcija''' kao [[filozofija|filozofska]] [[doktrina]] je sustav [[analiza|analize]] i kritike koja vodi ka razotkrivanju razlika između strukture i osnove značenja subjekta. Dekonstrukcija se javlja u mnogim znanstvenim disciplinama a prvenstveno u [[lingvistika|lingvistici]], [[književnost]]i, [[arhitektura|arhitekturi]] i [[umjetnost]]i.

Dekonstrukcija se prvi put pojavljuje u književnosti, a sustav je razvio [[Francuska|francuski]] filozof [[Jacques Derrida]] u svojim dekonstrukcijskim analizama zapadnih filozofa. U svojim analizama Derrida pokazuje kako se književno djelo ne može promatrati samo kao djelo jednog pisca nego kao rezultat konflikata unutar jedne kulturne sredine ili mišljenja.

Dekonstrucijska djela nastoje prikazati više mišljenja i značenja u jednom trenutku, koja su često u uzajamnom konfliktu i suprotnosti. Pri usporedbi dekonstrukcijskog i tradicionalnog djela mogu se primijetiti i otkriti koja mišljenja i suprotnosti su bila ignorirana u djelu nastalom tradicionalnom metodom stvaranja. Kod dekonstruiranja, tipično se u analizi pronalaze binarne suprotnosti (npr. muškost i ženskost, [[homoseksualnost]] i [[heteroseksualnost]]), te se nalaze mane takve binarne kategorizacije, i utvrđuje koliko su pojave označene u tom binaritetu stvarno izmješaneizmiješane i koliko je nemoguće da se u potpunosti razdvoje.

Doktrinu dekonstrukcije je J. Derrida počeo graditi od kraja 1960-ih godina, da bi 1980-ih godina - u sklopu [[Postmoderna|postmodernizma]] - ona postala svojevrsni trend u društvenim znanostima. Središnja pretpostavka dekonstrukcije jest, da cjelokupna književnost (uključivo znanstvenu) i filozofija Zapada počiva na ''metafizici prezentnosti'', gdje su u riječima implicira dogmatski i spekulativni sadržaji koji - prema Derridi - ne mogu proći kritičku evaluaciju,<ref>[http://books.google.com.au/books/about/Speech_and_Phenomena_and_Other_Essays_on.html?id=N4v2AkGMnqcC "Speech and Phenomena And Other Essays on Husserl's Theory of Signs"], Jacques Derrida, Northwestern University Press, 1973., str. 4-54–5 </ref> iz razloga što svako vrijeme ima svoje dogme i svoje spekulacije.<ref>[http://books.google.com.au/books/about/Writing_and_Difference.html?id=nsyH7x41RpsC "Writing and Difference"], Jacques Derrida, Routledge 1978., str. 353</ref> Kada se tekst podvrgne dovoljnoj analizi u potrazi za njegovim smislom, dolazimo zapravo do gubitka značenja (grč. ''aporia'').<ref>[http://books.google.gr/books?hl=hr&id=i3ecdVgknGkC&q=aporia#v=snippet&q=aporia&f=false "The Invention of Deconstruction"], Mark Currie, Palgrave Macmillan, 2013., str. 77</ref> Prema Derridi, nije od ovakvih poteškoća slobodan ni svakodnevni jezik, jer i on koristi jezik i značenja metafizike Zapada.<ref>[http://books.google.com.au/books/about/Positions.html?id=OCJonuW4L_EC "Positions"], Jacques Derrida i Henri Ronse, University of Chicago Press, 1982.</ref>