|
'''Emmanuel Jean-Michel Frédéric Macron''' ([[Amiens]], [[21. prosinca]] [[1977.]]), [[Francuska|francuski]] je političar i ekonomist, te trenutni predsjednik [[Francuska|Francuske Republike]] od [[14. svibnja]] [[2017.]] Prije nego što je postao predsjednik obnašao je dužnost ministra gospodarstva, industrije i digitalnih poslova u razdoblju od 2014. do 2016. godine.
Rođen u [[Amiens|Amiensu]], studirao je filozofiju na Sveučilištu Paris Nanterre, kasnije je završio magisterij iz javnih poslova na [[Institut d'études politiques de Paris|Sciences Po]] i diplomirao na École nationale d'administration 2004. Macron je radio kao viši [[državni službenik]] u Glavnom financijskom inspektoratu, a kasnije postao je investicijski bankar u [[Rothschild & Co]].
Macron je imenovan zamjenikom glavnog tajnika od strane predsjednika [[François Hollande|Françoisa Hollandea]] ubrzo nakon njegovog izbora u svibnju 2012., čime je Macron postao jedan od viših Hollandeovih savjetnika. Kasnije ga je premijer [[Manuel Valls]] imenovao u francusku vladu za ministra gospodarstva, industrije i digitalnih poslova u kolovozu 2014. U toj se ulozi Macron zalagao za niz reformi pogodnih za poslovanje. Podnio je ostavku iz vlade u kolovozu 2016., pokrenuvši kampanju za francuske predsjedničke izbore 2017. godine. Iako je Macron bio član [[Socijalistička stranka (Francuska)|Socijalističke stranke]] od 2006. do 2009., na izborima se kandidirao pod zastavom [[En Marche!]], [[Centrizam|centrističkog]] i [[Proeuropejstvo|proeuropskog]] političkog pokreta koji je osnovao u travnju 2016.
Djelomično zahvaljujući aferi Fillon, Macron je bio na vrhu glasačkog listića u prvom krugu glasovanja, a [[7. svibnja]] [[2017.]] izabran je za predsjednika Francuske sa 66,1% glasova u drugom krugu, pobijedivši [[Marine Le Pen]]. Sa 39 godina Macron je postao najmlađi predsjednik u povijesti Francuske. Na francuskim zakonodavnim izborima 2017. u lipnju, Macronova stranka, preimenovana u [[La République En Marche]] (LREM), osigurala je većinu u Nacionalnoj skupštini. Za premijera je imenovao [[Edouard Philippe|Édouarda Philippea]] do njegove ostavke 2020., kada je imenovao [[Jean Castex|Jeana Castexa]]. Macron je izabran za drugi mandat na predsjedničkim izborima [[2022.]], ponovno pobijedivši Le Pen, čime je postao prvi francuski predsjednički kandidat koji je ponovno pobijedio na izborima od 2002. godine. Po službenoj dužnosti, on je i suprinc [[Andora|Andore]].
Tijekom svog predsjedništva, Macron je nadgledao nekoliko reformi zakona o radu, oporezivanja i mirovina te je nastavio s tranzicijom na [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]]. Protivljenje njegovim domaćim reformama, posebice predloženom porezu na gorivo, kulminiralo je prosvjedima žutih prsluka 2018. i drugim prosvjedima. Od 2020. vodio je stalni odgovor Francuske na pandemiju [[COVID-19]] i uvođenje cijepljenja. U vanjskoj politici pozivao je na reforme [[Europska unija|Europske unije]] i potpisao bilateralne ugovore s Italijom i Njemačkom. Macron je sklopio trgovinske i poslovne sporazume s Kinom u vrijednosti od 45 milijardi dolara tijekom trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih Država i nadgledao je spor s Australijom i Sjedinjenim Državama oko [[AUKUS]]-ovog sigurnosnog pakta. Nastavio je francusko sudjelovanje u [[Građanski rat u Siriji|sirijskom građanskom ratu]] i pridružio se međunarodnom odgovoru na [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]] 2022. godine.
|
