Heinrich Rudolf Hertz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Typo u imenu Maxwella na početku paragrafa "Hertzovi pokusi".Ispravljeno iz "Mexwell" u "Maxwell"
 
Redak 33:
== Hertzovi pokusi ==
 
Teoriju elektromagnetskih oscilacija razradio je engleski fizičar [[James Clerk Maxwell|MexwellMaxwell]] 1863. On je svojom teorijim našao da se [[elektromagnetski valovi]] šire u [[vakuum]]u istom [[Brzina svjetlosti|brzinom]] (300 000 km/s) kao i valovi [[svjetlost]]i i da imaju ista svojstva. Valjanost Maxwellove teorije potvrdio je svojim pokusima njemački fizičar Hertz 1888. Pri tom se Hertz služio aparatom za proizvodnju [[oscilacije|oscilacija]] koji se zove [[Oscilator (elektrotehnika)|oscilator]]. Taj se oscilator sastoji od dviju metalnih šipki koje na svojim unutarnjim krajevima imaju metalne kuglice. Te su kuglice spojene s [[induktor]]om koji ih nabija. Kadgod između kuglica preskoči električna iskra, nastaju električne oscilacije. U [[iskrište|iskrištu]] je [[električna struja]] najjača, a na krajevima šipki jednaka je nuli. Drugim rječima, u iskrištu nastaju trbusi, a na krajevima šipki čvorovi elektromagnetskog vala.
 
Za dokaz elektromagnetskih valova služi aparat koji se zove [[rezonator]]. Taj se rezonator sastoji također od dvije ravne šipke na čijim se unutarnjim krajevima nalaze kuglice. Da bi rezonator prilagodio na [[rezonancija|rezonanciju]], Hertz je mijenjao njegov [[električni kapacitet]] tako da je produljivao ili skraćivao duljinu šipki. Kada je rezonator u rezonanciji s oscilatorom i ako je s njime paralelan, između kuglica rezonatora preskakat će električna iskra. Budući da se električna iskra slabo vidi, rezonator se veže za drugi aparat koji se zove [[koherer]], a s njime je zajedno u spoju [[električno zvonce]] i [[Galvanski elementi|galvanska baterija]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>