'''Šibenska molitva''' jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim (dokumentom pisan latinicom na hrvatskom<ref name="Klisović">Jadranka Klisović: [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4379 '' Među 8000 svezaka čuva se i Biblija iz 11. stoljeća''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621222838/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4379 |date=21. lipnja 2020. }} Vjesnik, večernje izdanje 21. studenoga 2008. , Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. lipnja 2020.</ref>). Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom [[Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika|Redu i zakonu]] iz [[1345.]] godine, ali kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva, Šibenska molitva i dalje među tim najstarijim latiničkim spomenicima drži prvenstvo. Pronađena je u rukopisnoj knjižnici latinaškoga [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|šibenskoga samostana sv. Frane]], a poznata je od [[1911.]] godine, kada su je opat samostana [[Jozo Milošević|Joso Milošević]] i poznati jezikoslovac [[Ivan Milčetić]] objavili u 33. knjizi "Starina" [[JAZU]].<ref>fra Nikola Mate Roščić: [http://www.ofmconv.hr/images/pdf/Fraternitas2_2012.pdf ''Svetište šibenske knjige''], Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 32.</ref>
