Informbiro: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m znaci.ORG (via JWB)
 
Redak 3:
Sovjetski Savez je Informbiro koristio kao transmisiju za ostvarenje svojih gepololitičkih interesa, slično kao što je prije činio s [[Kominterna|Kominternom]]. Osobito su se tim interesima polovinom 1947. godine našli Jugoslavija i Bugarska, čiji su političke vođe razgovarali o Balkanskoj federaciji, koja bi uz te dvije zemlje uključila još Albaniju (u kojoj tada vrlo zaostaloj zemlji je na čelu tada bio dosta slabi komunistički režim, koji se u svemu oslanjao na Jugoslaviju), ali i Grčku, koja je bila u anglo-američkoj zoni utjecaja, a Jugoslavija i Bugarska su podržavali komunističke gerilce koji su pokušavali ovladati zemljom: Sovjetski Savez je ocjenjivao da gerilci u Grčkoj zapravo ne mogu pobijediti ako zapadne sile to ne žele dopustiti - ali da nastavak sukoba škodi interesima SSSR-a.
 
'''''[[Rezolucija Informbiroa]]''''' je bio povijesni događaj za Jugoslaviju, koja je do tada u gospodarskom, vanjskopolitičkom i vojnom smislu bila posve oslonjena na istočni blok okupljen oko [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Gospodarstvo zemlje - koje je već bilo u lošem stanju zbog ideološki motiviranih reformi u kojima se zemlju oduzimalo seljacima, trgovine trgovcima, radionice obrtnicima i brodove ribarima (sve to pod parolom "tvornice radnicima, zemlja seljacima")<ref>"Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga [httphttps://www.znaci.netorg/00001/95.htm "Socijalistička Jugoslavija"], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Državna privreda i njene protivurečnosti"</ref> - je zapalo u još težu krizu zbog prekida robne razmjene sa socijalističkim zemljama: oko polovine vanjskotrgovinske razmjene Jugoslavije bilo je sa zemljama Istočnog bloka. Politička svađa između [[Staljin]]a i [[Josip Broz Tito|Tita]] - dvije osobe čije su se slike ''vis-a-vis'' nalazile na zidovima školskih učionica i svih drugih javnih prostorija - i vanjskopolitički prijepor s do tada glorificiranim SSSR-om predstavljala je iznimno teški udarac za mladu ''[[Komunizam|diktaturu radničke klase]]''. Uz to je postojala vrlo realna mogućnost invazije s Istoka, te su na granicama s Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom vojne napetosti nerijetko dovodile do incidenata u kojima su ginuli vojnici.<ref>"Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga [httphttps://www.znaci.netorg/00001/95.htm "Socijalistička Jugoslavija"], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Odbrana nezavisnosti"</ref>
 
Godine [[1956.]] Informbiro je prestao djelovati.