Bibliografski zapis: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: pravopis, replaced: posljedni → posljednji |
Nema sažetka uređivanja Oznaka: dodana poveznica na razdvojbu |
||
Redak 1:
'''Bibliografski zapis''' je unos jedinstvenog prikaza i opisa određenog sadržaja u bibliografske baze podataka koja sadrži podatke i elemente potrebne za identifikaciju i [[pretraživanje]], kao i dodatne postojeće informacije. Dodatne [[informacije]] mogu podržati određene funkcije, kao što su baze podataka za pretraživanje ili pregledavanje, može i bolje poslužiti prezentaciji sadržaja stavki u bazi podataka (npr. [[članak]] na [[sažetak]]).▼
▲'''Bibliografski zapis''' je unos jedinstvenog prikaza i opisa određenog sadržaja u bibliografske baze podataka koja sadrži podatke i elemente potrebne za identifikaciju i pretraživanje, kao i dodatne postojeće informacije. Dodatne informacije mogu podržati određene funkcije, kao što su baze podataka za pretraživanje ili pregledavanje, može i bolje poslužiti prezentaciji sadržaja stavki u bazi podataka (npr. članak na sažetak).
Bibliografski zapis se obično pronalazi u bibliografskoj bazi podataka po
Bibliografski zapis može predstavljati širok izbor objavljenih sadržaja. Proces stvaranja, razmjene i očuvanja bibliografskih zapisa naziva se bibliografske kontrole.
==Povijest==
Najraniji poznati bibliografski zapis vjerskih sadržaja potječu iz 2000. godine prije
U [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]] bibliografski zapisi su zabilježeni na drvenim
===Vrste bibliografskih baza podataka===
Razlikujemo dva tipa bibliografskih baza podataka – prve su isključivo enumerativne i odnose se na sistematske popise građe dostupne nekoj službi ili ustanovi, a druge su zbirke
Prvi tip sastoji se od raznih sustava, od kojih je možda najbitnije, spomenuti OPAC sustave (Online Public Access Catalog) prisutne u knjižnicama. OPAC sustavi sistematski propisuju građu dostupnu unutar knjižnice, zajedno sa signutarama, te se sastoje od bibiografske baze i sofisticiranima, te se sastoje od bibliografske baze i sofisticiranog sustava pretraživanja navedene baze, sukladno bibliografskim standardima.
Drugi tip sadrži bibliografski opis obuhvaćenih dokumenata, različit za različite tipove dokumenta, sažetak rada, te indeksne pojmove u obliku slobodnih ključnih riječi ili [[deskriptor]]a. Po tematici baza podataka može obuhvaćati znanstvenu ili poslovnu literaturu kao obične [[vijesti]]. Takve baze prvenstveno služe za pretraživanje i pronalaženje relevatnih referenci, da bi na tom tragu mogli doći i do orginalnih dokumenata referiranih u bazi podataka.
Ove baze podataka su djelomično enumerativnog i djelomično analitičkog karaktera. To su baze koje uz popise publikacija objavljuju i sažetke, podatke o citiranosti, a ponekad i veze na cjelovite tekstove članaka. Najčešće su komercijalne, pri čemu najkomercijalnije baze imaju i najveću posjećenost, zbog najboljeg analitčkog karaktera. Primjeri takvih baza su [[Scopus (citatna baza podataka)|Scopus]], ISI Thomson [[Web of Knowledge]], [[ScienceDirect]] i slične zbirke publikacija. Ove zbirke pristu svojem bibliografskom sadržaju pružaju putem mjesečnih ili godišnjih pretplata. Biblografske baze podataka otvorenog pristupa su besplatne, a vjerojatno najpoznatija jest Directory of open access journals.<ref>[http://www.doaj.org/ DOAJ]</ref>
Neke biblografske baze su kompilacije više bibliografskih baza. Takve baze uglavnom redovito skupljaju podatke iz dostupnih im bibliografskih baza, te konstruiraju unificirane bibliografske
Evalucija odnosno vrednovanje bibiografskih baza podataka ima dva
===Bibliometrija===
Bibliometrija je metoda kojom se kvantativno proučavaju skupovi bibliografskih zapisa ljudskog stvaralaštva (izravno
Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, indeksi, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne [[računalne baze podataka]].▼
[[Bibliometrija]] se bitno razvila primjenom računala, koliko zbog stvaranja računalnih baza podataka, toliko i zbog korištenja računala za izdavanje potrebnih podataka, njihovo sređivanje na nove načine, te u statističkoj obradi.▼
▲Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, indeksi, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne računalne baze podataka.
▲Bibliometrija se bitno razvila primjenom računala, koliko zbog stvaranja računalnih baza podataka, toliko i zbog korištenja računala za izdavanje potrebnih podataka,njihovo sređivanje na nove načine, te u statističkoj obradi.
Bibliometrijski su već rano bile uočene pravilnosti u raspodijeli različitih vrsta podataka, koje se prema autorima što su ih prvi opisali nazivaju
Bibliometrija je za publikacije što i demografija za ljude; bibliografije, koje joj pružaju temeljne podatke („sirovinu“) usporedive su s popisima stanovništva. Kao što se ne zahtjeva da
==Izvori==
|