Mikroplastika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.2 |
||
Redak 3:
Znana osobina plastike je da apsorbira zagađivače poput spužve.<ref name="bioroot">[https://bioroot.hr/sve-opasnosti-mikroplastike-i-sto-uciniti-protiv-nje/ Bioroot.hr] ''Sve opasnosti mikroplastike i što učiniti protiv nje?'' (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Opasna je jer ulazi u organizam prirodnim jedenjem ili [[disanje]]m, mimo volje konzumenata, jer morski organizmi pogrešno prepoznaju kao hranu.<ref name="teklic">[https://www.teklic.hr/featured/pocinje-najvece-ciscenje-mora-u-povijesti-tihi-ocean-od-plastike-ce-ocistiti-izum-genijalca-hrvatskog-porijekla/119231/ Teklic.hr] ''Počinje najveće čišćenje mora u povijesti: Tihi ocean od plastike će očistiti izum genijalca hrvatskog porijekla!'' 25. travnja 2018. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> U čovjeka ulazi hranidbenim lancem, od malih morskih organizama preko riba i ptica. Plastika usitnjena na mikro i nano veličine štetno djeluje i na drugi način, zakidanjem za [[kisik]]. Raspadanjem se taloži na morskom dnu te sprječava kisiku dotjecanje do organizama kojima je neophodan život, poput alga, nepokretnih i slabo pokretnih životinja te ostalih biljaka koje zbog nedostatka kisika slabe i ugibaju. Plutajuća i lebdeća u vodi plastika štetna je na sebe zbog vezivanja na sebe inih toksičnih spojeva koji ulaze u probavni sustav morskih organizama te [[Hranidbeni lanac|hranidbenim lancem]] ulaze u čovjeka.<ref name="objektivno">[https://objektivno.hr/oceani-i-mora-ogledalo-ljudskog-smeca-nastavi-li-se-ovakvo-zagadenje-do-2050-bit-ce-vise-plastike-nego-riba-97927 Objektivno] L.J. ''OCEANI I MORA – OGLEDALO LJUDSKOG SMEĆA Nastavi li se ovakvo zagađenje, do 2050. bit će više plastike nego riba'' 1. lipnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> Pronađena je u hrani, piću, uključujući u pivu, medu i vodi iz slavine.<ref name="europarl"/> Čestice mikroplastike na sebi mogu imati viruse i bakterije.<ref name="dnevnik"/> Značajan udio dio mikroplastike koja pluta kroz jezera i mora nerijetko valovi i struje ponovno nanesu na obalu.<ref name="bioroot"/>
Izravni izvor su joj kozmetički proizvodi za [[peeling]] kože, čiji polietilen nakon uporabe kroz kanalizaciju i ispustne vode otječe u rijeke i mora.<ref name="podvodni"/> Tu su kreme za lice, šminke, losioni i ostalo, osmišljenj radi boljeg prianjanja preparata na tijelo. Kozmetički izvor čini pet posto mikroplastike u moru.<ref name="dnevnik"/> Drugi veliki izvor mikroplastike u moru su plastični [[pelet]]i. Vlakna od umjetnih tkanina također otpuštaju sitnu plastiku.<ref name="podvodni"/> Raspon po sektorima je širok, u kozmetičkim proizvodima, deterdžentima i proizvodima za održavanje, bojama, tintama i premazima, građevinskim materijalima i medicinskim proizvodima, kao i u drugim proizvodima koji se koriste u poljoprivredi i hortikulturi, te u sektoru nafte i plina. Traže se alternative mikroplastici, da bi se postigla prava [[kružna ekonomija]].<ref name="Škrlec">[https://www.davor-skrlec.eu/europska-komisija-pozdravlja-misljenje-echa-e-o-zabrani-mikroplastike/ Davor Šklec, zastupnik u Europskom parlamentu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812234622/http://www.davor-skrlec.eu/europska-komisija-pozdravlja-misljenje-echa-e-o-zabrani-mikroplastike/ |date=12. kolovoza 2020. }} Europska komisija: ''Europska komisija pozdravlja mišljenje ECHA-e o zabrani mikroplastike'' 1. veljače 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref> U 80 posto slučajeva plastika je u more došla s kopna, a preostalih dvadeset posto slučajeva od pomorskog prometa. Odbačena ambalaža tek je dio problema. Jednokratni proizvodi brzo postaju otpad, poput higijenskih štapića za uši, slamki, plastičnih čaša, tanjura i pribora za jelo.<ref name="dnevnik"/> Primarna mikroplastika je namjerno nastala u mikroveličini i s proizvođačevom namjerom se nalazi u proizvodima, iz kojih poslije dospijeva u okoliš. Prema [[EPRS]]-u, čini 15-31% mikroplastike u morima. Nastaje trošenjem sintetičke odjeće (35 posto primarne mikroplastike), potrošnje automobilskih guma (28 posto) te proizvoda za njegu lica i tijela (mikrokuglice se upotrebljavaju u proizvodima za piling, 2 posto). Sekundarna mikroplastika postala je mikroveličine raspadanjem većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže i čini 69-81 posto mikroplastike u morima.<ref name="europarl"/>
Predvodnik istraživanja mikroplastike na svjetskoj razini jest ''5 Gyres Institute'' nazvana prema pet velikih svjetskih [[oceanski vrtlog|oceanskih vrtloga]].<ref name="podvodni"/> More se uzorkuje preko neustonske plutajuće mreže mante koju se postavi na površinu mora. Brod ju povlači određeni vremenski slijed. Zatim se more profiltrira u laboratoriju, analira i preračunava količina plastike na četvorni kilometar.<ref name="dnevnik"/>
| |||