Frankapani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Zanimljivosti: sredila |
|||
Redak 33:
Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu – koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447.]] Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.
[[Ivan Frankapan]] – pjesnik, usadio je ljubav za otok i svojoj
Godine [[1671.]] “Judicium delegatum” – posebno određen sud osuđuje Frana Krstu Frankapana na smrt zato što nije prijavio [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i što je pozivao na ustanak. Ban Petar Zrinski osuđen je zato što je htio postati vladar.
Redak 49:
[[Datoteka:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|mini|220px|desno|Grob Nikole VI. Frankapana Tržačkog (oko 1458. – 1523.), unuka [[Nikola IV. Frankapan|Nikole IV.]], u [[Crkva Gospe Trsatske|crkvi Gospe Trsatske]] u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'']]
Ivan VI., najstariji sin hrvatsko-dalmatinskoga bana Nikole IV., prvoga s pridjevkom Frankapan, sprijateljio se s Erikom VI. Pomeranskim, kraljem Danske i vladarom skandinavske Kalmarske unije, te je 20-ih i u početku 30-ih godina [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kao Erikov namjesnik živio u Švedskoj. Poslije [[smrt]]i svoga oca Ivan je postao suban uz brata Stjepana II. i nakon uspjeha švedskih ustanika protiv Danaca, vratio se u domovinu. U Švedskoj mu je ostao sin Matija; ne zna se, za sada, tko mu je bila majka. Naime, do sada je poznata Ivanova žena Katarina, kćerka magnata Ivaniša Nelipića iz Južne Hrvatske, s kojom je Ivan imao sina Jurja I, začetnika cetinske frankopanske loze.
Za sad se ne zna tko su bili još jedni Frankopani; radi se o [[labin]]skima, u [[Istra|Istri]]. Zanimljivost u vezi s njima leži i u tome da su u vrelima zapisani u oba poznata hrvatska oblika: ''Francopano'' i ''Francapagna''. Zna se za sada za njih dvoje. Prvi je [[1505.]] godine Ioanes Francopano. No, osobito je zanimljiva druga pojava, i zbog imena, jer se ta osoba zove Dona Cathiza Francapagna. Po oblicima prezimena te po obliku ženskog imena, očito su oboje hrvatskoga podrijetla. No, to dvoje ipak ne moraju biti i Frankopani — možda su ti istarski Frankopani podrijetlom bili samo frankopanski službenici ili s nekoga frankopanskog posjeda, pa su zbog toga tako imenovani.<ref>[[Petar Strčić]], [http://www.matica.hr/kolo/289/voncinin-genealoski-onomasioloski-i-kronoloski-pristup-franji-krsti-frankopanu-19990/ ''Vončinin genealoški, onomasiološki i kronološki pristup Franji Krsti Frankopanu''], ''Kolo'', br. 2, 2002.</ref>
Line 84 ⟶ 85:
==Zanimljivosti==
[[Torta Frankopan]] se prema predaji služila na dvoru cara Leopolda I. nakon Urote zrinsko-frankopanske, a bila je ukrašena s dvije ljudske glave, ne veće od oraha, izrađene od marcipana koje su predstavljale odrubljene glave Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Prema priči, marcipanske glave su bečke dame i gospoda ritualno otkidali s vrha torte i naslađivali se. Originalni recept je pronađen u kuharici "Granat Apffel" iz 1697. Autorica knjige je Eleonore Marije Rosalije, kneginja od Eggenberga iz vremena Urote.<ref>{{Citiranje knjige|url=http://dl.ub.uni-freiburg.de/diglit/eleonora1737/0587|title=Freywillig-Auffgesprungener Granat-Apffel, Deß Christlichen Samaritans, Oder: Auß Christlicher Lieb deß Nächsten eröffnete Geheimnuß, Vieler vortrefflichen sonders-bewährten Mitteln, und Wunder-heylsamen Artzneyen, wider unterschiedliche Zuständ und Ubel deß menschlichen Leibs, und Lebens ...|year=1737|location=Wien|pages=587|via=uni-freiburg.de|authors=Eleonora Maria Rosalia, Troppau und Jägerndorf, Herzogin}}</ref> Ona je bila ganuta sudbinom članova obitelji Zrinskih i Frankopana, poglavito žena pa je najraskošniju od slastica u svojoj knjizi častila imenom Frankopana.<ref>{{Citiranje weba|title=Torta Frankopan, blagan za nepce – FLUMINENSIA|url=http://fluminensia.org/torta-frankopan-blagan-za-nepce|url-status=live|access-date=2023-02-05|language=}}</ref> <!-- Na slijedećoj poveznici možete naći pretisak knjige iz 1737.godine. Sam recept torte Frankopan (Ein Frangipani) je pri samom kraju knjige na strani 587. kada snimite digitalnu knjigu ili na 365.str. dolje desno ili oznaka 77 gore desno ili oznaka 363 u tekstu - 363 - Torte. http://dl.ub.uni-freiburg.de/diglit/eleonora1737/0013?sid=fb88066c1962a66dfec1ebd1fa89fcf2 Izvor podataka: "Universitätsbibliothek Freiburg i. Br., T 4223,b
Freywillig-Auffgesprungener Granat-Apffel, Deß Christlichen Samaritans, Oder: Auß Christlicher Lieb deß Nächsten eröffnete Geheimnuß, Vieler vortrefflichen sonders-bewährten Mitteln, und Wunder-heylsamen Artzneyen, wider unterschiedliche Zuständ und Ubel deß menschlichen Leibs, und Lebens ...s
Wien, 1737 [erschienen] 1738 [VD18 14258102]"
Što se autorice i samog teksta tiče - nigdje se ne vidi da je bila ganuta smaknućem hrvatskih plemića i junaka. -->
== Poveznice ==
| |||