Imre Lakatos: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ygraine (razgovor | doprinosi)
m →‎Kritika formalizma u matematici: Ljepši font za citate??
Ygraine (razgovor | doprinosi)
Dotjerivanje poglavlja.
Redak 64:
 
== Interna i eksterna povijest ==
Lakatos je svoju kritiku formalizma u matematici i logici iznio u knjizi ''Dokazi i opovrgavanja''. Knjiga je strukturirana kao [[Platon#djela|platonički dijalog]]:
{{wikipedizirati}} {{wikipoveznice}}
Bitka protiv formalizma u matematici i logici oblikovala se u njegovoj knjizi Dokazi i opovrgavanja pa stoga nije čudo što je pisana kao platonički dijalog . "::{{polytonic|Dijaloški oblik trebao bi odražavati dijalektičnost priče; namjera je da ona sadrži svojevrsnu racionalno rekonstruiranu ili "'pročišćenu"' povijest. Prava povijest bit će usklađena u bilješkama, većinu kojih stoga treba shvatiti kao organski dio eseja"[[esej]]a''.}} <!-- (DO, str. 16).--> <br>
Dok [[dijalog]] izriče misli kao da nemaju povijesne nosioce i kontekst u kojem se one iznose, bilješke upućuju na povijest navedenih konstatacija. To je upravo metoda koju Lakatos kasnije, u "''Metodologiji znanstveno-istraživačkih programa"'', smatra normom znanstvene i [[Historiografija|historiografske]] rekonstrukcije. Filozof rekonstruira znanstvene tvrdnje u tekstu (što znači, pokazuje historijske tvrdnje pokazuje kao univerzalno-apovijesnoahistorijski važeće) znanstvene tvrdnje u tekstu, a historičar u bilješkama upućuje na kontekst (povijest) rasprave. Prvi dio je tzv. interna povijest, a druga eksterna.
== Heuristika ==
{{wikipedizirati}} {{wikipoveznice}}
Ali dijalektičnost Lakatoseva dijaloga ne završava se tom formalnom podjelom na "internu" i "eksternu" priču. Ona se pokazuje na još dvije razine: 1. dokazi i opovrgavanja dvije su strane iste medalje. "Mi dokazivanjem nužno ne poboljšavamo. Dokazi poboljšavaju kada ideja dokaza otkriva neočekivane aspekte naivne slutnje koji se onda pojavljuju u teoremu" (DO, 62), stoga dokaz "priređuje" teren za novo opovrgavanje. Naime, naivna se slutnja ubrzo opovrgava protuprimjerom, stoga se dokaz za neki teorem mora formulirati tako da otkloni "globalne" protuprimjere za naivnu slutnju. Ali tada se kritici podvrgava "lema" kojom se ekspliciraju prešutne pretpostavke uključene u formulaciji dokaza. Dokaz teoreme time postaje korak (preduvjet) za daljnje opovrgavanje. 2. Prema Lakatosu postoji "bitno jedinstvo" između "logike otkrića" i "logike opravdanja". "Nadam se da sada svi vidite da dokazi, čak iako ne mogu dokazati, sigurno pomažu poboljšanju naše slutnje. Sprečavatelji iznimke također su je poboljšavali, ali poboljšavanje nije ovisilo o dokazivanju. Naša metoda poboljšava dokazujući. Ovo bitno jedinstvo između "logike otkrića" i "logike opravdanja" najvažniji je uvid metode uključivanja leme" (DO, 56) . U dodatku II, Lakatos dijalektičnost zamjenjuje izrazom "heuristika" kojim bi se trebala karakterizirati ispravna metoda matematičkog istraživanja nasuprot autoritarnom matematičkom deduktivizmu ili "Euklidovskom pristupu". "Hegelovski jezik kojim se ovdje služim trebao bi.. biti općenito sposoban za opis različitih razvitaka u matematici... Matematička je djelatnost ljudska djelatnost. Određeni aspekti te djelatnosti... mogu se pručavati psihologijom, a ostali poviješću. Heuristiku ti aspekti prvotno ne zanimaju. Ali matematička djelatnost proizvodi matematiku. Matematika, taj proizvod ljudske djelatnosti "sebe otuđuje" od ljudske djelatnosti koja ju je proizvela. Ona postaje živući, rastući organizam koji stječe određenu autonomiju u odnosu na djelatnosti koja ju je proizvela; on razvija vlastite autonomne zakone rasta, vlastitu dijalektiku. Istinski kreativan matematičar upravo je personifikacija, utjelovljenje tih zakona, koji se mogu uozbiljiti samo u ljudskoj djelatnosti...." (DO, 192-3). Na ovom mjestu urednici odmah dodaju svoju primjedbu: "Nedvojbeno osjećamo da bi Lakatos ovaj odjeljak promijenio u nekim aspektima, jer je moć njegove hegelovske pozadine sve više slabila..." (DO, 193ff).