Marijan Šunjić (biskup): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Hoze (razgovor | doprinosi)
Hoze (razgovor | doprinosi)
Redak 3:
== Šunjićev život ==
 
Fra Marijan Šunjić rođen je u osmanskoj [[Bosna|Bosni]] koncem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Na [[krštenje|krštenju]] je dobio ime Ivo. Kod roditelja je stekao osnove pismenosti, a nastavio je s daljnjim školovanjem (humaniora) kod franjevaca u [[Guča Gora|Gučoj Gori]] i [[Fojnica|Fojnici]]. [[novicijat|Novicijatsku]] je godinu proveo u Fojnici (1813.-1814.), a potom nastavio sa studijem filozofije i teologije u [[Zagreb]]u i [[Mohač]]u (1814.-1821.). Nakon toga je od 1821. do 1824. pohađao studij [[orijentalni jezici|orijentalnih jezika]] – [[arapski jezik|arapskog]], [[turski jezik|turskog]] i [[perzijski jezik|perzijskog]] – u Zagrebu i Beču. Osam mjeseci proveo je kod čuvenog [[poliglot]]apoliglota [[kardinal]]a [[Mezzofanti]]ja u [[Bologna|Bologni]], gdje je produbljivao i proširivao svoje znanje jezikâ. Šunjić je tako postao glasovit po poznavanju brojnih jezika, među kojima i orijentalnih. On je, naime, osim spomenutih, poznavao također [[talijanski jezik|talijanski]], [[njemački jezik|njemački]] i [[francuski jezik|francuski]], zatim klasične jezike [[latinski jezik|latinski]] i [[grčki jezik|grčki]], te više [[slavenski jezici|slavenskih jezika]]. Po svojoj izobrazbi, širini pogleda, po svojoj znanstvenoj i kulturnoj djelatnosti, jedan je od najistaknutijih likova [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], ne samo u svome vremenu.
 
Kada se vratio u Bosnu, djelovao je najprije u pastoralnoj službi kao [[kapelan]] u [[Kupres]]u, te [[župnik]] u [[Mokronoge|Mokronogama]] (1831.) i u [[Ovčarevo|Orašju]] kraj Travnika (1832.). Osim dušobrižničkog rada obavljao je u Bosni Srebrenoj službu tajnika (1832.), kustosa Provincije (1835.) i [[provincijal]]a (1847.-1851.). Posljednjih pet godina svoga života proveo je kao apostolski vikar u Bosni i naslovni biskup panadenski (1855.-1860.).