Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 6.222 bajta ,  prije 12 godina
bez sažetka
{{radovi24}}
'''Enklitike''' ili '''zanaglasnice''' ili '''naslonjenice''' [[riječ]]i su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.
 
Enklitike hrvatskog standardnog jezika jesu:
* nenaglašeni oblici [[prezent]]a [[glagol]]a ''biti'' - ''sam, si, je, smo, ste, su''
* nenaglašeni oblici prezenta glagola ''htjeti'' - ''ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će ''
* nenaglašeni oblici aorista glagola ''biti'' – ''bih, bi, bi, bismo, biste, bi''
* oblici [[povratne zamjenice]] - ''si'', ''se''
* nenaglašene [[lične zamjenice]] - ''me, te, vas, mi, nas, ih, im''...
* vezničko-upitna [[čestica]] ''li''
 
== Raspodjela enklitika ==
 
=== Wackernagelovo pravilo ===
 
[[Jacob Wackernagel]] bio je njemački [[indoeuropski prajezik|indoeuropeist]] i proučavatelj [[sanskrt]]a. U [[lingvistika|lingvistici]] je, osim po staroindijskoj [[gramatika|gramatici]], poznat po zakonu iz [[1892.]] da nenaglašene riječi teže drugome mjestu u indoeuropskim rečenicama, odnosno nakon prve toničke cjeline. Ono se njemu u čast naziva '''Wackernagelovo pravilo'''.
 
U brojnim se jezicima to pravilo izgubilo, ali je u [[slavenski jezici|slavenskoj]] porodici ono većinom očuvano te se može dosljedno provoditi i u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Dakle, enklitike koje nemaju vlastiti naglasak tvore naglasnu cjelinu s prethodnom riječju.
 
=== Primjeri ===
 
U pogrešnoj je porabi očito da se enklitika nema na što nasloniti jer [[riječ]]i ''prekrasno'' i ''sunce'' već tvore [[semantika|semantičko]]-intonacijsku cjelinu.
* <strike>Prekrasno sunce '''je''' sjalo nad mojim prozorom.</strike>
* Prekrasno '''je''' sunce sjalo nad mojim prozorom.
* Prekrasno sunce sjalo '''je''' nad mojim prozorom.
 
Raspodjela enklitika uglavnom je slobodna, ali postoji jedno strogo ograničenje u standardnom jeziku – ona ne može stajati na početku rečenice – nema se na što nasloniti budući da je prva. Danas je takav položaj dopušten samo dvjema enklitikama u dvama slučajevima – je i bi u u upitnim rečenicama kad nakon njih slijedi čestica li. Tada one postaju naglašene riječi (s kratkosilaznim naglaskom):
 
* '''Je''' li došao?
* '''Bi''' li htio?
 
Osim u standardu, takva je uporaba uobičajena u dijalektima. One se tada često naslanjaju na sljedeću riječ i postaju proklitikama:
 
* '''Si''' videl?
 
=== Norma ===
 
Prema normama hrvatskog standardnog jezika enklitike ne smiju doći:
* '''nakon nerazdvojivih sintagmi'''
* '''nakon zagrada'''
* '''nakon zareza'''
* '''nakon crtica'''
 
U svim tim slučajevima u rečenici dolazi do <u>prirodne stanke</u> te se enklitika nema na što nasloniti.
 
==== Imena ====
Pojedina [[ime]]na, nazivi i sintagme prema određenim normama hrvatskog jezika ne bi se trebala mijenjati, odnosno, ne bi se trebala enklitikom cijepati ta [[semantika|semantičko]]-[[sintaksa|sintaktičku]] cjelinu. No, s lingvističke strane, takve konstrukcije nemaju nikakvu manu, slijedi se pravilo koje se stoljećima prirodno provodilo, a u govoru dopušta nijansiranje i stanku. Odnosno, rečenica postaje protočnija.
 
{{citat|Potrebno je prije svega osjećati rečenicu i njezin ritam te je pravilno graditi, a sve ostalo dolazi iza toga. ([[Ljudevit Jonke]], ''O hrvatskom jeziku'')}}
 
* <strike>Ivo Ivić '''je''' pisao knjige.</strike>
* Ivo Ivić pisao '''je''' knjige.
* Ivo '''je''' Ivić pisao knjige.
 
* <strike>Filozofski fakultet '''je''' donio odluku.</strike>
* Filozofski fakultet donio '''je''' odluku.
* Filozofski '''je''' fakultet donio odluku.
 
==== Cjeline ====
 
Ista pravila vrijede i za [[semantika|semantičke]], [[logika|logičke]], [[prozodija|naglasne]] ili [[ritmika|ritmičke]] cjeline:
 
* <strike>Matej, Marko, Ivan i Luka '''su''' napisali Evanđelja.</strike>
* <strike>Matej '''su''', Marko, Ivan i Luka napisali Evanđelja.</strike>
* Matej, Marko, Ivan i Luka napisali '''su''' Evanđelja.
 
Enklitika teži položaju ne samo nakon prve riječi nego nakon prve naglasne cjeline u koju će ući:
 
* <strike>O tom događaju '''je''' pisala policija.</strike>
* <strike>O '''je''' tom događaju pisala policija.</strike>
* O tom '''je''' događaju pisala policija.
* O tom događaju pisala je policija.
 
Ne može se postaviti enklitika nakon riječi koja je i sama nenaglašena, u ovom slučaju [[proklitika]].
 
=== Zamjena enklitika ===
 
Postoji još jedna inačica mijenjanja redoslijeda enklitika u riječima. Naime, naglašeni se oblici prezenta mogu zamijeniti njihovim naglašenim oblicima. Primjerice: ''sam > jesam, si > jesi, je > jest'' itd. U tom slučaju pretvaraju se enklitike u [[sinonim]]ne naglašene [[riječ]]i. No, često takav način zamjene donosi i naglašavanje činjenice:
* <strike>Veseli Marko '''je''' dobar slikar.</strike>
* Veseli '''je''' Marko dobar slikar.
* Veseli Marko dobar '''je''' slikar.
* Veseli Marko '''jest''' dobar slikar.
 
U jednostavnim rečenicama provođenje pravila donosi i naglašavanje, stoga se ono i ne mora provoditi:
 
* Iva Ivić '''je''' učenica.
* Iva '''je''' Ivić učenica.
* Iva Ivić <u>učenica '''je'''</u>.
* Članstvo u Matici hrvatskoj <u>dobrovoljno '''je'''</u>.
 
=== Interpunkcija ===
 
Interpunkcijski znakovi poput [[zarez]]a, [[crtica (interpunkcija)|crtica]] ili [[zagrade|zagrada]] također označuju stanku u rečenici te nakon njih ne može slijediti enklitika:
 
* <strike>Ivo Ivić (1920. - 1990.) '''je''' bio pisac.</strike>
* Ivo Ivić (1920. - 1990.) bio '''je''' pisac.
* Ivo '''je''' Ivić (1920. - 1990.) bio pisac.
 
* <strike>Pametni Pero, onaj o kojem ste mnogo čuli, je upisao fakultet.</strike>
* Pametni '''je''' Pero, onaj o kojem ste mnogo čuli, upisao fakultet.
* Pametni Pero, onaj o kojem ste mnogo čuli, upisao '''je''' fakultet.
 
* <strike>Marko - bar se tako priča - '''je''' došao u grad.</strike>
* Marko '''je''' - bar se tako priča - došao u grad.
* Marko - bar se tako priča - došao '''je''' u grad.
 
 
 
[[Kategorija:Jezikoslovlje]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[br:Raganv renadenn stag]]
[[de:Klitika]]
[[en:Clitic]]
[[es:clítico]]
[[fr:Clitique]]
[[nl:Cliticum]]
[[ja:接語]]
[[nn:Klitikon]]
[[pl:Enklityka]]
[[ro:Clitic]]
[[ru:Клитика]]
[[fi:Liitepartikkeli]]
[[zh:前後屬詞素]]