Schlieffenov plan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Plan je napravljen poslije sporazuma o [[Antanta|Antanti]] između [[Francuska|Francuske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Car [[Vilim II.]] je zahtjevao od načelnika vrhovnog štaba [[Alfred von Schlieffen|Alfreda von Schlieffena]] da osmisli plan o ratu na dva fronta. Od prosinca [[1905]]. von Schlieffen je predstavljao plan. [[Alfred von Schlieffen|Schlieffen]] i Helmuth Johannes Ludwig von Moltke bili su zavedeni mogućnosti da eventualno izvrše dvostruko okruženje cijele francuske vojske desnim krilom , koje bi dolazilo sa sjevera i zapada i lijevim krilom sa istoka. Inspiracija je bila čuvena [[Hanibal]]ova [[bitka kod Kane]] 216. pne. Šlifenov plan je na neki način bio strateško obnavljanje Hanibalove taktike koristeći napredak komunikacija i prijevoza.
 
Politički nedostatak plana je da je sadržavao invaziju neutralnih država [[Belgija|Belgije]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Plan je predviđao izuzetno sporu rusku mobilizaciju, zbog loših željeznica. Nakon brze pobijede nad [[Francuska|Francuskom]] njemačke snage bi prema planu bile prebačene na istočni front. Po planu 91% vojske je trebao biti poslano u [[FramcuskaFrancuska|Francusku]], a samo 9% u [[Rusija|Rusiju]]. Cilj je bio da se [[Francuska]] pobijedi za 6 tjedana, za koliko je Rusiji potrebno da mobilizira vojsku. Posle pobede nad Francuskom vojska bi bila prebačena na istočni front, prije nego što bi [[Rusija]] mogla započeti napad.
 
== Modifikacije plana 1911. ==
 
Nakon umirovljenja [[Alfred von Schlieffen|von Schlieffena]] Helmuth von Moltke je postao zapovjednik njemačkog vrhovnog štaba. Von Moltke je smatrao da je plan previše riskantan. Plan osmišljen [[1905]]. postao je dijelom načina razmišljanja vrhovnog štaba, tako da ga von Moltke nije mogao odbaciti. Umjesto toga odlučio ga je prepraviti. Helmuth fon Moltke je odlučio da desnom krilu, koje je trebalo napasti [[Francuska|Francusku]] sa sjevera ne da toliko vojske, nego da bude više vojske u Alzasu i Lotaringiji i na ruskoj granici. Druga promjena je bila da njemačka vojska ne prolazi kroz [[Nizozemska|Nizozemsku]], nego samo kroz [[Belgija|Belgiju]]. Te promjene su postale predmet sukoba. L.C.F. Terner smatra da je tim značajnim promjenama Moltke osudio plan na propast, jer je oslabio glavnu ofanzivu. Nije dao pravu šansu da se francuska vojska brzo porazi i zato se sve zaglibilo u rovovskom ratovanju. Pošto se nije išlo kroz [[Nizozemska|Nizozemsku]] stvorila se velika gužva na njemačko-belgijskoj granici.
 
== Schlieffenov plan i njegov neuspjeh ==
 
Postoji pet glavnih razloga neuspeha Schlieffenovog plana
 
* '''Belgijski otpor'''. Iako je Belgijska vojska bila deset puta manja od njemačke usporila je njemačko napredovanje prema [[Francuska|Francuskoj]].
* '''Prisustvo Britanskog ekpedicijskog korpusa''' . Poslije rata je otkriveno da mnogi njemački generali i političari nisu vjerovali da će [[Velika Britanija]] ući u rat. Ipak su ušli zbog straha od njemačke ekspanzije i ugovora sa drugim državama. Iako je Britanski ekspedicijski korpus bio neprekidno u povlačenju tijekom kolovoza pružio je dovoljno otpora njemačkoj prvoj armiji pod komandom generala Alexandera von Klucka da je pomogao da von Kluck odustane od plana. Von Kluck je skrenuo jugoistočno, što nije bilo predviđeno planom. Zbog toga je izložio svoje desno krilo i sve to je dovelo do čuda u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bici na Marni]].
* '''Brzina ruske mobilizacije'''. [[Rusi]] su se kretali brže nego što se očekivalo, tako da su iznenadili Nijemce brzinom, kojom su se našli u Istočnoj [[Pruska|Pruskoj]]. Ta ruska prethodnica nije predstavljala opasnost, ali je [[Nijemci|Nijemce]] zabrinula brzina dopremanja ruskih trupa, pa su morali povući još vojske sa zapadnog fronta, da bi ojačali istočni front. Ta vojska nije bila potrebna, jer su te trupe bile u prolazu preko Njemačke tijekom [[bitka kod Tanenberga|bitke kod Tanenberga]] u kojoj je Njemačka pobedila. Ali to je oslabilo desno krilo značajno za Schlieffenov plan.
* '''Francuske željeznice'''. Zbog gubljenja vremena sa [[Belgija|Belgijancima]] i [[Velika Britanija|Britancima]], [[Francuska|Francuzi]] su dobili dovoljno vremena da prebacuju svoju vojsku iz Alzasa i Lotaringije. Nijemci su pocijenili francuske željeznice i brzinu kojom mogu prebacivati vojnike. Kad je njemačka vojska ulazila sa sjevera u [[Francuska|Francusku]] već ih je čekao veliki dio francuske vojske.
* '''Promena saveznika Centralnih sila'''. [[Italija]] i [[Rumunjska]] su se smatrale kao saveznici Centralnih sila, ali kad je izbio rat [[Italija]] i [[Rumunjska]] su ostale neutralne. Schlieffenov plan je računao na njih kao saveznike.
 
Neuspijeh Schlieffenovog plana prikazao se u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bici na Marni]] u rujnu [[1914]]., zatim u rovovskom ratu sa stalnim linijama fronta i u ratu [[Njemačka|Njemačke]] na dva fronta. Ono što se zapravo dogodilo je obratni Schlieffenov plan. Ruska vojska je mnogo lakše slomljena od zapadnih saveznika, a Njemačka je smatrala Rusiju opasnijom od zapadnih saveznika. Zapadni saveznici su bili bolje opremljeni od [[Središnje sile|Centralnih sila]] i [[Rusija|Rusije]].
 
== Kritike ==