Ludvig Njemački: razlika između inačica

Treći sin cara [[Ludovik I. Pobožni, franački car|Ludovika Pobožnog]] i unuk [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Otac mu je prilikom prve podjele države godine 817. dao kao potkraljevstvo [[Bavarska|Bavarsku]] i zemlje koje su s njom graničile na istoku. Ludvig je od 825. vladao u tim zemljama gotovo kao samostalan vladar i sam se prozvao ''kraljem Bavaraca''. Kada se caru Ludoviku iz njegovog drugog braka rodio najmlađi sin [[Karlo II., kralj Francuske|Karlo]] i on zato iznova podijelio državu oduzevši neka područja svojim starijim sinova, to je prouzrokovaloprouzročilo sukob Ludvigove braće Lotara i Pipina s ocem u koji se Ludvig ispočetka nije miješao. Međutim godine 833. Ludvig se pridružio braći u pobuni protiv oca. Svrgnuvši oca trojica braće međusobno su podijelili državu. Već sljedeće godine Ludvig je, nezadovoljan zbog vrlo lošeg postupanja Lotareva prema ocu, otpao od braće i vratio oca na vlast.

Kada je 839. Pipin umro, Ludovik Pobožni iznova je podijelio državu zaobišavši pritom Ludviga, zbog čega se on 840. pobunio protiv oca, ali je ovaj 20. lipnja iste godine iznenada umro. Najstariji sin [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar]] sada je cijelu državu svojatao za sebe zbog čega je izbio građanski rat među braćom. LotarLotaru je,su braća nekoliko puta poražennanijela od braćeporaz, pa je bio prisiljen na sklapanje Verdunskog ugovora godine 843. kojim je Franačka država definitivno podijeljena. Ludvig je pritom dobio istočne dijelove države i još k tome [[Mainz]], Speyer i Worms.

Godine 870. Ludvig je dobio polovicu [[Lotaringija|Lotaringije]]. Nakon smrti cara [[LudovikLuj II., car Svetog Rimskog carstvaCarstva|LudovikaLuja II.]] Ludvig je kao stariji brat imao pravo na carsku krunu, ali ga je mlađi brat [[Karlo II., kralj Francuske|Karlo Ćelavi]] pretekao i sam postao carem. Ludvig mu se zato osvetio pustošećim upadom u njegovu državu Zapadnu Franačku (Francusku).