Razlika između inačica stranice »Učenje«

Dodano 113 bajtova ,  prije 14 godina
m
bez sažetka
m
m
 
{{wikipedizirati}}
Suvremene [[nastavne metode|metode učenja]] uključuju i izradu mentalnih mapa te brzo čitanje.
 
Pojam akceleriranog učenja javio se u suvremenom ubrzanom [[društvo|društvu]] koje želi doći na brz i jednostavan način do korisnih informacija. Originalni koncept brzog učenja razvio je profesor Lozanov, a tijekom sedamdesetih godina su ga je šire objavili Ostrander i Schroeder. Oni su dokazali da učenjem u određenom ritmu i [[frekvencija|frekvencijama]], sposobnost učenja i zadržavanja informacija može se uvelike poboljšati. Akcelerirano učenje temelji se na najnovijim istraživanjima ljudskog mozga. Svaki pojedinac ima svoj način učenja – način koji mu najboljr odgovara. Ako znate i koristite tehnike koje se poklapaju s vašim načinom učenja, učite prirodnije. Budući da je prirodnije, postaje i lakše. A budući da je lakše, ujedno je i brže. Stoga i samo ime akceleriranog učenja. Uklapanjem dobro istraženih tehnika pamćenja, akcelerirano učenje čini učenje ugodnim, uspješnim i zadovoljavajućim iskustvom. [[Profesor]] Gardner sa sveučilišta Harvard razvio je «Teoriju višestrukih [[inteligencija]]» koja govori da se IQ ne bi smio mjeriti kao apsolutna mjera poput visine, [[težina|težine]] ili [[krvni tlak|krvnog tlaka]]. Ne radi se o tome koliko si pametan, već kako si pametan. Svi mi kao ljudska bića imamo repertoar vještina za rješavanje različitih vrsta problema. Gardner definira inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema ili oblikovanja nekog [[proizvod]]a koja se procjenjuje u jednom ili više kulturnih okvira. Mreža akceleriranog učenja je uzela Gardnerovu teoriju i stavila je u praksu. Stvorili su proizvode[[proizvod]]e koji omogućuju [[učenik|učenicima]] da uče prema vlastitim mogućnostima učenja. Dodatno se bave i nizom aktivnosti učenja koje uključuju sve inteligencije, tako da svatko ima jednaku priliku za učenje. Postoji osam [[inteligencija]], a to su:
# Jezična inteligencija – sposobnost čitanja, [[pisanje|pisanja]] i [[komunikacije|komuniciranja]] pomoću riječi
# Logičko-matematička inteligencija – sposobnost razumijevanja i [[računanje|računanja]], razmišljanja na [[logika|logičan]] i sistematičan način
# Društvena (interpersonalna) inteligencija – sposobnost učinkovitog rada s drugima, povezivanje s drugim ljudima, pokazivanja empatije i razumijevanja, primjećivanja njihovih motivacija i ciljeva.
# Osobna (intrapersonalna) inteligencija – sposobnost za samoanalizu i refleksiju, sposobnost samopromišljanja i samoprocjene vlasitih postignuća, samokritika vlastitog ponašanja i unutarnjih osjećaja, sposobnost planiranja i postavljanja ciljeva, mogućnost poznavanja samog sebe.
# Prirodna inteligencija – sposobnost prepoznavanja [[flora(biljke)|flore]] i [[faua|faune]], stvaranja drugih posljedičnih razlikovanja u prirodnom svijetu i produktivnog korištenja ove sposobnosti, npr. u [[lov]]u, poljodjelstvu ili [[biologija|biologiji]].
 
Tradicionalno su se školski predmeti poučavali uključivanjem samo jezične i logičko-matematičke inteligencije. To znači da su učenici koji su prirodno jaki u tim područjima dobro prolazili u [[škola|školskom]] sustavu. Danas su te inteligencije jako važne, ali postoji i šest drugih inteligencija. Tek kad dovedemo u red sve svoje inteligencije zaista počinjemo koristiti cjelokupnu moć uma!
 
Jedna od suvremenih tehnika koja pomaže u učenju su [[mentalna mapa|mentalne mape]]. Mentalna mapa je dijagram koji se koristi da bismo si predočili riječi, ideje, zadatke ili druge stvari međusobno povezane i poredane oko centralnog pojma ili ideje. Stavljanje različitih informacija u mentalnu mapu radijalno omogućava lakše povezivanje pojedinih informacija, a time olakšava pamćenje i učenje. Elementi mape mogu se poredati prema važnosti na grupe, grane ili područja. Elementi koji spadaju pod jednu granu mogu se obojiti jednom [[boja|bojom]] i tako vizualno bolje prikazati. Koristi se za prikupljanje znanja ili obnavljanje starih [[znanje|znanja]]. Najpopularniji autor mnogih [[knjiga]] o mentalnim mapama, Tony Buzan, predlaže da se središnji [[pojam]] stavi na sredinu papira[[papir]]a. U mapi se mogu koristiti sličice, simboli, šifre, i različite dimenzije. Ključne riječi pišu se velikim tiskanim slovima, a kako prelazimo u niži rodni pojam možemo ih promijeniti u mala tiskana slova. Svaka riječ ili slika mora stajati samostalno na jednoj grani. Crte moraju biti povezane počevši od centralnog pojma. Centralne crte su deblje i postaju sve tanje kako se odmiču od centra. Crte su jednake duljine kao i riječ ili slika. Na mapi se koriste boje prema vlastitom izboru odnosno šifri. Dobro je naglasiti pojedine dijelove i koristiti asocijacije diljem mape.
 
Postoji još niz korisnih tehnika poput mnemotehnika i novih načina učenja, ovo su samo neki od najpopularnijih i najučinkovitijih. Zahvaljujući tim modelima pojam cjeloživotnog učenja postaje ugodan i nešto čemu se treba veseliti.
214

uređivanja