Milan Rojc: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot2 (razgovor | doprinosi)
m Bot: Ispravak dvostrukih poveznica
m Poveznica
Redak 1:
'''Milan Rojc''' (Zagreb, [[28. rujna]] [[1855]]. – [[1. lipnja]] [[1946]].), hrvatski političar.
 
Studira pravo u Beču i Zagrebu. Otvara odvjetničku kancelariju u Bjelovaru [[1879]]. godine. Politički aktivan kao član [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]]. Godine [[1906]]. imenovan za predstojnika ''Odjela za bogoštovlje i nastavu''. Istu dužnost obavlja u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[1918]]. godine.
 
Nakon osnivanja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] postaje godine [[1919]]. član novosnovane [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratske stranke]], koja zastupa "[[integralno jugoslavenstvo"]]. Ubrzo stranku napušta, ali ostaje vjerni "čovjek režima". Beogradski režim imenuje ga povjerenikom za unutrašnje poslove '''Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju''' u Zagrebu. Kao zastupnik u Ustavotvornoj skupštini, glasovao je [[28. lipnja]] [[1921]]. za centralistički [[Vidovdanski ustav]].
 
Usprkos tome, razumijevao je probleme do kojih dolazi u Hrvatskoj i pokazao da se ne slaže s despotskim postupcima režima. Godine [[1920]]. objavio knjižicu ''Za bolju budućnost naše Kraljevine (Razvitak prilika u Hrvatskoj)'', a zatim i članak ''Prilike u Hrvatskoj'' u časopisu ''[[Nova Evropa (časopis)|Nova Evropa]]'' [[1921]]. Objašnjava uzroke i povode nezadovoljstva u Hrvatskoj spram centralizma i monarhije. Upozorava da se vojska u Hrvatskoj ponaša kao okupacijska sila (vojni sudovi nadležni su, odlukom regenta [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]] za suđenje civilima u nizu slučajeva), a s druge strane se promovira kao osloboditeljica, iako je do stupanja Hrvatske u Kraljevinu SHS došlo sporazumom, a ne osvajanjem. Ukazuje na mnoge konkretne primjene nepravde i nasilja.