Wikipedija

Ontologija (informacijske znanosti): razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Sombrero (razgovor | doprinosi)
46.706 edits
{{mergefrom|Ontologija (računarstvo)}}
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
25.134 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Wikipedizirati}}
{{Wp+}}
{{mergefrom|Ontologija (računarstvo)}}
Kako u [[računalna znanost|računalnim znanostima]] tako i u [[informacijske znanosti|informacijskim znanostima]] '''ontologija''' je obrazac podatka koji predstavlja koncepte unutar neke domene i odnose između tih koncepata. Koristi se za razumijevanje objekata unutar te domene.
 
Ontologije su korištene u umjetnoj inteligenciji, semantičkom webu, software inžinjeringu i informacijskoj arhitekturi kao oblik reprezentacije znanja o svijetu odnosno nekom njegovom dijelu.
 
Line 11 ⟶ 10:
*[[Odnos|Odnose]]: način na koji se objekti odnose jedni prema drugima
 
== Pojam ''ontologija''Povijest ==
[[Ontologija]] kao pojam svoje podrijetlo ima u [[filozofija|filozofiji]], gdje označava fundamentalnu granu metafizike koja se bavi analizom različitih različitih tipova bivanja. S posebnom pozornoščupozornošću na odnos između pojedinačnog i općeg i između esencije i egzistencije.
Prema Tomu Gruberu značenje ontologije u kontekstu računalnih znanosti jest ''opis koncepata i odnosa koji mogu postojati za agenta ili zajednicu agenata'' specificirajući da je ontologija opčenito rečeno ''set definicija formalnog rječnika''.▼
 
▲Prema [[Tom Gruber|Tomu Gruberu]] značenje ontologije u kontekstu računalnih znanosti jest ''opis koncepata i odnosa koji mogu postojati za agenta ili zajednicu agenata'' specificirajući da je ontologija opčenitoopćenito rečeno ''set definicija formalnog rječnika''.
Što ontologija ima zajedničkog u računalnoj znanosti i filozofiji jest reprezentacija entiteta, ideja i događaja zajedno s njihovim pripadajučim svojstvima i odnosima s obzirom na sistem kategorija.
U oba polja može se naći značajan rad na problemu ontološke relativnosti i rasprave o tome koliko je normativna ontologija pouzdana.
Filozofi su manje zabrinuti oko utvrđivanja fiksnih,kontroliranih pojmova negoli istraživači u računalnim znanostima dok su računalni znanstvenici manje uključeni u raspravu o nekim nužnim početnim principima.
Tokom druge polovice 20 st. filozofi su naširoko raspravljali o mogućim metodama pristupa u izgradnji ontologija bez da su gradili neke previše jasne ontologije same po sebi. U kontrastu s time računalni znanstvenici su izgrađivali velike i masivne ontologije sa usporedno mnogo manje rasprave oko toga kako će one biti izgrađene.▼
 
Što ontologija ima zajedničkog u računalnoj znanosti i filozofiji jest reprezentacija entiteta, ideja i događaja zajedno s njihovim pripadajućim svojstvima i odnosima s obzirom na sistem kategorija. U oba polja može se naći značajan rad na problemu [[ontološka relativnost|ontološke relativnosti]] i rasprave o tome koliko je normativna ontologija pouzdana. Filozofi su manje zabrinuti oko utvrđivanja fiksnih, kontroliranih pojmova negoli istraživači u računalnim znanostima dok su računalni znanstvenici manje uključeni u raspravu o nekim nužnim početnim principima.
U ranom 21. stolječu interdisciplinarni projekt kognitivne znanosti zbližava dva kruga stručnjaka.▼
 
▲TokomTijekom druge polovice 20 st.stoljeća filozofi su naširoko raspravljali o mogućim metodama pristupa u izgradnji ontologija bez da su gradili neke previše jasne ontologije same po sebi. U kontrastu s time računalni znanstvenici su izgrađivali velike i masivne ontologije sa usporedno mnogo manje rasprave oko toga kako će one biti izgrađene.
 
▲U ranomPočetkom 21. stolječustoljeća interdisciplinarni projekt kognitivne znanosti zbližava dva kruga stručnjaka.
 
== Elementi ontologije ==
Kao što smo gore naveli većinaVećina ontologija opisuje individue, klase (koncepte), atribute i odnose.
Sada ćemo u ovom odlomku razmotriti svaki od njih.
 
=== Individue ===
Individue su osnovna, početna razina sastavnica ontologije. Individue u ontologiji mogu uključiti konkretne objekte poput [[ljudi]], [[životinja]], stolova[[stol]]ova, automobila[[automobil]]a, [[molekula]] i planeta[[planet]]a.
 
Jednako kao i abstraktneapstraktne individue poput brojeva[[broj]]eva i riječi[[riječ]]i. Strogo rečeno ontologija ne mora uključiti individuu no jedna od općih svrha ontologije jest omogučavanjeomogućavanje sredstava za klasifikaciju individua pa i ako te individue nisu dio same ontologije
 
=== Klase ===
Line 50 ⟶ 49:
Ako klasa ne zadovoljava uvjet onda je intenzionalna.
 
Dok se ekstenzijalne klase s matematičko[[matematika|matematičkog]] gledišta bolje ponašaju i bolje razumiju kao i filozofski manje problematične one ne dopuštaju fino razrađene razlikovnosti koje ontologije zahtjevajuzahtijevaju.
 
Primjerice ontologija želi razlikovati klasu svih stvorenja s bubregom[[bubreg]]om od klase svih stvorenja sa srcem[[srce]]m, iako te klase imaju iste članove.
 
Klasa može podbrojiti ili biti podbrojena od strane druge klasem, primjerice, vozilo podbrojava automobil naravno s obzirom da je sve što pripada potonjoj klasi pripada i gornjoj.
 
Odnos podbrojavanja se koristi da bi se stvorila hijerarhija klasa,sa maksimalno općom klasom poput „stvar“ na vrhu, primjerice particija jest set klasa u međusobnom odnosu i pripadajučihpripadajućih pravila koja omogučavajuomogućavaju objektima da budu smješteni u odgovarajučuodgovarajuću klasu. NaprimjerNa primjer zakon particije određuje hoće li se pogon određenog automobila staviti pod 2 kotača ili 4 kotača.
Ako pravilo particije jamči da jedan automobil (objekt) ne može biti u obje klase, onda se particija zove razdružena particija, a ako pravila particije osiguravaju da svaki određeni objekt super klase jest instanca barem jedne od particijskih klasa tada se particija naziva iscrpljujučaiscrpljujuća particija.
 
=== Atributi ===
Objekti u ontologiji mogu biti opisani tako da im pridružujemo atribute. Svaki atribut ima bar ime i vrijednost, i koristi se za pohranu informacija koje su specifične za objekt na koji prianja.
Primjerice Ford explorer ima atribute poput:
 
*Imena: Ford explorer
*Broja vrata: 4
Redak 73:
Važno korištenje atributa jest da se opiše odnos (relacija) između objekata u ontologiji.
Uobičajeno, relacija je atribut čija vrijednost jest drugi atribut u ontologiji.
Primjerice imamo noviji i stariji model automobila, stariji model bi mogao biti prikazan kao sljedeći atribut: ''nasljednik'', ime nekog prijašnjeg modela. Snaga ontologije može proizilaziti upravo iz mogučnostimogućnosti da točno opišemo te odnose.
Skup relacija opisuje semantiku domene.
 
=== Ontologije domene i više ontologije ===
Domena ontologije oblikuje specifičnu domenu ili dio svijeta. Ona predstavlja pojedinačno značenje izraza kako se primjenjuju na tu domenu. Primjerice engleska riječ ''card'' ima više različitih značenja. Ontologija o domeni pokera bi oblikovala značenje te riječi kao igraću kartu, dok bi ontologija o računalnoj opremi oblikovala značenje te riječriječi kao grafičku kartu.
 
''Nadređena ontologija'' jest obrazac uobičajenih objekata koji su općenito primjenjivi u širokom rasponu domena ontolgije. Sadrži jezgru u čijem izrazu objekti mogu biti pripisani u setu domena. Postoji nekoliko standardiziranih gornjih ontologija za korištenje uključujući [[Dublin Core]], [[GFO]], [[OpenCyc/ResearchCyc]], [[SUMO]] i [[DOLCEl]].
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Ontologija_(informacijske_znanosti)"