Barokno kiparstvo: razlika između inačica

U ovim teatralnim djelima, površina zida je tretirana kao jedna ploha na kojoj se freske oslikane jakim kontrastom svjetla i sjene, prosipaju iz okvira arhitekture i spajaju s istinskim trodimenzionalnim skulpturama. Krajnji izraz baroknog iluzionizma postiže se na svodu Prve [[Isusovci|Isusovačke]] crkve u Rimu, poznate kao ''[[Il Gesu]]''. Zajednička odlika tih skulptura je njihova nadmoć nad arhitekturom koja odlazi potpuno u drugi plan. To je najočitije na prebogatoj fontani ''[[Di Trevi]]'' u Rimu.

 

==Europski stil==

 

Bernini portretira francuskog kralja [[Luj XIV.|Luja XIV.]], ali biva odbijen od francuskog dvora, što ipak neće spriječiti njegov golem utjecaj na francusku skulpturu. To je najočitije na brojnim skulpturama [[Versailles]]a i u djelima francuskih kipara [[Coysevox]]a i [[Puget]]a.

 

Barok je prvi stil koji prelazi [[Atlantik]], te obuhvaća gotovo cijeli globus i pojavljuje se na svim kontinentima. Npr. goleme barokne crkve i samostane, te palače i utvrde u [[Meksiko|Meksiku]] ili [[Brazil]]u. Pa čak i u državama Europe koje su gajile tradiciju bizantske umjetnosti javljaju se veliki dometi Baroka. [[Petar Veliki]] koji je otvorio [[Rusija|Rusiju]] zapadu čak gradi cijeli jedan barokni grad po uzoru na zapadnoeuropske prijestolnice – [[Petrograd]], a carica [[Katarina II.]] tamo podiže jedan od najveličanstvenijih konjaničkih spomenika, koji prikazuje upravo Petra Velikog na propetom konju na strmom postolju poput stijene.