Inačica od 24. studenoga 2007. u 03:59 uredi Bela (razgovor \| doprinosi) 578 edits dodani izolatori ← Starija izmjena		Inačica od 24. studenoga 2007. u 12:37 uredi ukloni ovu izmjenu Bela (razgovor \| doprinosi) 578 edits premještaj slika desno Novija izmjena →
Redak 3: Najsitniji djelići materije zovu se '''[[molekula\|molekule]],''' a sastavljene su iz različitih kombinacija '''[[atom\|atoma]].''' Atomi su najsitnije čestice od kojih su sastavljeni čisti kemijski elementi. Po pojednostavljenom, tzv. Bohr-ovom modelu, atomi se sastoje od pozitivno nabijene '''[[Atomska jezgra\|atomske jezgre]]''' oko koje kruže negativno nabijeni '''[[elektron\|elektroni]].''' Jezgra sadrži pozitivno nabijene '''[[proton\|protone]]''' i električki neutralne '''[[neutron\|neutrone]],''' koji su nositelji mase. [[Slika:atom.jpg\|thumb\|~~left~~right\|thumb\|~~left~~right\|Prikaz atoma (Bohr-ov model)]] Elektroni oko atomske jezgre kruže '''[[Brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]],''' tj. toliko brzo, da se skoro istovremeno nalaze na svim mjestima kuglaste putanje koja obavija jezgru, tvoreći na taj način takozvanu "ljusku" elektrona. Teški elementi imaju veliki broj elektrona koji kruže u nekoliko (najviše sedam) koncentričnih kuglastih putanja, odnosno imaju nekoliko koncentričnih '''[[Elektronski omotač atoma\|elektronskih "ljuski"]]'''. Mogući broj elektrona u pojedinim elekronskim ljuskama određen je izrazom <math>~~2n2~~2n^2</math>, pri čemu je n redni broj elektronske ljuske u atomu. Tako primjerice u prvoj ljuski atom može imati najviše dva (2 x ~~1x1~~1^2) elektrona, a u trećoj 18 (2 x ~~3x3~~3^2). Za ljuske koje sadrže maksimalno mogući broj elektrona, kažemo da su "popunjene". [[Slika:odbojnost.jpg\|thumb\|~~left~~right\|Istoimeno nabijene čestice međusobno se odbijaju]] [[Slika:privlačnost.jpg\|thumb\|~~left~~right\|Različito nabijene čestice međusobno se privlače]] [[Slika:preskok elektrona.jpg\|thumb\|~~left~~right\|Prelaz elektrona s atoma na atom]] Istoimeno nabijene čestice se međusobno odbijaju, slično kao što se među sobom odbijaju istoimeni polovi magneta. Suprotno tome, različito nabijene čestice međusobno se privlače, slično kao što sjeverni magnetski pol snažno privlači južni. Pozitivno nabijena atomska jezgra stoga privlači negativne elektrone savladavajući centrifugalnu silu uslijed njihovog kruženja u elektronskoj ljuski, tako da se atom drži na okupu. Atom je normalno električki neutralan, tj. pozitivan naboj jezgre uravnotežen je s negativnim nabojima njegovih elektrona. Redak 18: Dobra provodljivost, u načelu je karakteristika metala, međutim i metali se među sobom znatno razlikuju po provodljivosti električne struje. Atomi ne stoje mirno u strukturi materijala, već titraju oko svog ravnotežnog položaja. Titranje je to snažnije, što je viša temperatura tvari. Teoretski, atomi se potpuno smiruju samo kod najniže teoretski moguće temperature (tzv. apsolutna nula, tj. 0 stupnjeva po Kelvinovoj skali temperature), koja iznosi oko - 273 °C . Približno tako niska temperatura u prirodi postoji samo u dubokom svemiru. Budući da su pri ekstremno niskim temperaturama atmi zbog otsustva titranja međusobno "stisnuti", pri niskim temperaturama je olakšano preskakanje slobodnih elektrona s atoma na atom, pa se time može objasniti porast vodljivosti vodiča sa sniženjem temperature. Neki materijali kod vrlo niskih temperatura postaju akozvani "'''supervodiči'''", tj. pokazuju izuzetno mali otpor prolasku električne struje. .

Vodiči i izolatori: razlika između inačica