Vodiči i izolatori: razlika između inačica

Najsitniji djelići materije zovu se '''[[molekula|molekule]],''' a sastavljene su iz različitih kombinacija '''[[atom|atoma]].'''

Atomi su najsitnije čestice od kojih su sastavljeni čisti kemijski elementi. Po pojednostavljenom, tzv. Bohr-ovom modelu, atomi se sastoje od pozitivno nabijene '''[[Atomska jezgra|atomske jezgre]]''' oko koje kruže negativno nabijeni '''[[elektron|elektroni]].''' Jezgra sadrži pozitivno nabijene '''[[proton|protone]]''' i električki neutralne '''[[neutron|neutrone]],''' koji su nositelji mase.

Elektroni oko atomske jezgre kruže '''[[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]],''' tj. toliko brzo, da se skoro istovremeno nalaze na svim mjestima kuglaste putanje koja obavija jezgru, tvoreći na taj način takozvanu "ljusku" elektrona. Teški elementi imaju veliki broj elektrona koji kruže u nekoliko (najviše sedam)

koncentričnih kuglastih putanja, odnosno imaju nekoliko koncentričnih '''[[Elektronski omotač atoma|elektronskih "ljuski"]]'''. Mogući broj elektrona u pojedinim elekronskim ljuskama određen je izrazom <math>2n^2</math>, pri čemu je n redni broj elektronske ljuske u atomu. Tako primjerice u prvoj ljuski atom može imati najviše dva (2 x 1^2) elektrona, a u trećoj 18 (2 x 3^2). Za ljuske koje sadrže maksimalno mogući broj elektrona, kažemo da su "popunjene".