'''Otok Gospe od Milosti''', jedan od tri otoka u jedinstvenom nizu otoka u tivatskomTivatskom zaljevu [[Boka kotorska|Boke kotorske]], poznatijih kao [[krtoljski arhipelag]], ispred najvećeg otoka Boke kotorske, [[Sveti Marko (crnogorski otok)|sv. Marka]]. Dužina otoka je oko 160 metara, a širina šezdesetak metara. Udaljen je od obale oko 800 metara. Na sjevernoj i zapadnoj strani dubina [[Jadransko more|mora]] je manja od jednog metra, dok na južnoj strani mogu pristajati i veći brodovi. Na otoku se nalazi crkva Gospa od Milosti posvećena začeću sv. Bogorodice. Na crkvu se, južno, nadovezuje samostanska stambena zgrada iste visine. Crkvu i zgradu prema zapadu, gdje su dvije niže zgrade sas terasom, povezuje na južnoj strani visoki zid, a na sjevernoj klaustor, koji omeđuju unutrašnjeunutarnje dvorište od nekih 400 kvadratnihčetvornih metara. Izvan ovog prostora nalazi se vrt sa zgradama novijeg datuma, a to je, opet, sve prema vani zatvoreno [[kamen|kamenim]] zidovima. Uz more su betonske staze pogodne za šetnju i sunčanje.
Prostrana crkva i samostan nastali su u drugoj polovinipolovici [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tu su se prvo nastanili svećenici koji su htjeli da žive povučeno od svijeta, ali ubrzo ih je crkvena vlast pridružila kongregaciji Celestinaca koji su poprimiliprihvatili [[benediktinci|benediktinsko]] pravilo života. U samostan se, [[1524]]. godine useljavaju franjevci, koji tu djeluju sve do [[1800]] godine kada napuštaju otok. Tada kotorski biskup određuje dva svećenika da čuvaju svetište i preuzmu upravu dvije krtoljske župe - Bogišići i Krašići. Crkva, jednobrodna građevina sa [[zvonik|zvonikom]] prislonjenim na nju, je obnovljena [[1900]]. godine zaslugom kotorskog biskupa Frana Ućelinija.
