Kolonjska voda
Originalna Kolonjska voda (njem. Echt Kölnisch Wasser ili fra. Original Eau de Cologne) je naziv parfema koji se poistovjećuje s gradom Kölnom. Za razliku od Eau de Cologne, Original Eau de Cologne je zaštićenog geografskog podrijetla i prijavljen kod njemačkog patentnog ureda u korist kölnskog proizvođača.[1]
Povijest uredi
Najpoznatija marka parfema u Njemačkoj je marka 4711 (a vjerojatno i kölnski najpoznatiji broj), koja je dobila ime dobio po bivšem kućnom broju poduzeća Muelhens GmbH & Co. KG u Glockengasse (Uličica zvona). Svaki dan točno u podne na vrhu te kuće se izvodi igra zvona što je jedna od kölnskih turističkih atrakcija. 12. prosinca 2006. je kozmetičko poduzeće Mäurer & Wirtz preuzelo marku parfema 4711 od koncerna Procter & Gamble. Nastao u 18. stoljeću Eau de Cologne potječe od poduzeća Johann Maria Farina gegenüber dem Jülichs-Platz. Talijanski proizvođač parfema, Johann Maria Farina (1685. – 1766.) napravio je 1709. od ulja limuna, naranče, bergamota, mandarine, limete, cedra i grejpa, kao i različitog bilja, parfem koji je u čast grada Kölna nazvao Eau de Cologne i tako postao izumitelj " kolonjske vode ", koja se još uvijek proizvodi s nepromijenjenim receptom.[2]
Napoléon Bonaparte je također koristio Farininu kolonjsku vodu.
Literatura uredi
- Giovanni Fenaroli, L. Maggesi: Acqua di Colonia. In: Rivista italiana essenze, profumi, piante offizinali, olii vegetali, saponi, Jg. 42 (1960)
- Francesco La Face: Le materie prime per l'acqua di colonia. In: Relazione al Congresso di Sta. Maria Maggiore 1960.
- Sébastien Sabetay: Les Eaux de Cologne Parfumée. Sta. Maria Maggiore Symposium 1960.
- Frederick V. Wells: Variations on the Eau de Cologne Theme. Sta. Maria Maggiore Symposium 1960.
- Markus Eckstein: Eau de Cologne Auf den Spuren des berühmten Duftes, Bachem Verlag, Köln 2006, ISBN 3-7616-2027-6.
- Markus Eckstein: Eau de Cologne 300 Jahre Farina, Bachem Verlag, Köln 2009, ISBN 978-3-7616-2312-1.
Izvori uredi
- ↑ CURIA – Popis rezultata. Pristupljeno 22. srpnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Bernhard Kuhlmann. Prosinac 1984. 275 Jahre Johann Maria Farina gegenüber dem Jülichs Platz. Zur Geschichte der ältesten. Geschichte in Köln. 16 (1): 67–86. 10.7788/gik.1984.16.1.67. Pristupljeno 22. srpnja 2020.
