Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama

Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se svake četiri godine i provode u skladu s odredbama Ustava Sjedinjenih Američkih Država|Ustava Sjedinjenih Američkih Država (članak 2. odjeljak 1; također 12., 22. i 23. amandman).

Pečat predsjednika Sjedinjenih Američkih Država

Dan izbora, održava se svake četiri godine u utorak nakon prvoga ponedjeljka u studenom. U pravilu, kandidat koji dobije najviše glasova u pojedinoj državi osvaja sve elektorske glasove te države. Kandidat s većinom glasova u biračkom kolegiju (gdje se stvarni izbor održava) postaje izabrani predsjednik.

Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama (također poznati kao opći izbori u Sjedinjenim Državama) razlikuju se od mnogih republika diljem svijeta (koje djeluju prema predsjedničkom ili polupredsjedničkom sustavu) koje koriste izravne izbore iz nacionalnog narodnog glasovanja (po principu 'jedna osoba, jedan glas') cijele svoje zemlje prilikom izbora svoga predsjednika. Sjedinjene Države umjesto toga koriste neizravne izbore za svog predsjednika kroz izborni kolegij, a sustav je visoko decentraliziran kao i drugi izbori u Sjedinjenim Američkih Državama.

Prije izbora 1804. svaki član izbornog kolegija davao je dva glasa. Kandidat s najviše glasova postaje predsjednik, a sljedeći kandidat postaje potpredsjednik. Tako da je bilo posve moguće da predsjednik i potpredsjednik nisu iz iste stranke. Dvanaesti amandman na Ustav stavio je točku na to i naknadno je odvojeno glasovanje za predsjednika i potpredsjednika. Predsjednički i potpredsjednički kandidat koji sudjeluju na izborima za određenu stranku nazivaju se listom.

Ako nitko od kandidata ne dobije većinu u biračkom kolegiju, odluku donosi Zastupnički dom birajući između najbolje rangiranih kandidata.

Od izbora 1856., borba se vodila između kandidata dviju glavnih stranaka: Republikanske stranke i Demokratske stranke. Od 1960-ih televizijske debate igraju presudnu ulogu u tome.