Prijezda I. Kotromanić

Banovina Prijezde I. Kotromanića i nasljedstvo Mateja Ninoslava

Prijezda I. Kotromanić († 1287.), slavonski velikaš, vazal hrvatsko-ugarskoga kralja[1] i hrvatski[2] ban u Bosni (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana Mateja Ninoslava.[1] Prvi je poznati član dinastije Kotromanića.

Prijezda je slavonski velikaš kojega je kralj Bela IV. obdario župom Novak na Dravi radi ustrajanja na katoličanstvu. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih Arpadovića i zavladao (središnjom) Bosnom; Vrhbosnom i (barem nominalno) Donjim Krajima. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti istočnohrvatske države u Bosni. Vrhovništvo hrvatsko-ugarskih kraljeva je priznavao u načelu.[1]

S Jelisavom, kćerkom srpskoga kralja Dragutina Stefana, oženio je sina Stjepana I. Kotromana 1284. Za slavonskoga velikaša Ladislava Babonića udao je kćer Katarinu 1287. Tako je se s moćnim susjednim obiteljima povezao.[1]

U vladarskoj ispravi iz 1287. spominje se kao domino concedente banus Boznensis.[3] Naslijedio ga je sin Prijezda II. koji od 1290. vlada zajedno s bratom Stjepanom I. Kotromanićem.

BilješkeUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija" pristupljeno 26. prosinca 2018.
  2. Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.
  3. Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

LiteraturaUredi


   Nedovršeni članak Prijezda I. Kotromanić koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.