Psihološki rat
Psihološki rat ili psihološke operacije je oblik specijalnog rata usmjerenog na postizanje psiholoških učinaka u vlastitu korist. Možemo ga definirati kao političku i vojnu strategiju kojom se nastoji različitim sredstvima i metodama umanjiti snagu neprijatelja, smanjiti njegovu otpornost i spremnost na borbu, a ujedno povećati snagu u vlastitim redovima i pridobiti što brojnije saveznike. Da bi se vodio pishološki rat nije potrebno imati izravni fizički vojni sukob, i mnogi psihološki ratovi vodili su se i vode se upravno u miru. U psihološkom ratu primjenjuje se psihološko oružje.
Vrste operacija uredi
Psihološke operacije vode se na tri razine:
- Strateške - koje su obično dugoročne i vode se obično van vojnih operacija, globalnog su dosega
- Operacijske - vode se za vrijeme ratne situacije obično su ograničenog opsega
- Taktičke - vode se ostvarivanje trenutačnih ciljeva na bojišnici kao na primjer spuštanje morala protivničkih snaga
Povijest uredi
Od postojanja ratovanja ratnici i oni koji su upravljali s ratnim operacijama uvelike su priznavali važnost utjerivanja psihološkog straha i terora nad svojim protivnicima i davanje psihološke predosti svojoj strani i svojim saveznicima.
Antika uredi
Jedan od velikih podbornika psihološkog ratovanja bio je Aleksadar Veliki, koji je uspio osvojiti veliki dio Europe i Srednjeg Istoka s malobrojnijom vojskom tako što bi izazivao strah u neprijateljskim redovima, rabeći širenje raznoraznih glasina o okrutnosti i silnosti vlastiti snaga da bi tako sijao strah u protivničkim redovima. Aleksandar Veliki se također koristio sa stvaranjem iluzija i vizualnih obmana: primjerice za vojsku je izrađivao oklop i opremu za vojnike nekoliko mjera veći nego što bi trebalo, i nekada bi te velike oklope i štitove ostavili nakon što bi napustili svoje kampove da ih pronađu neprijatelji. Ovom varkom, Aleksandar Veliki je stvarao iluziju da je njegova vojska sastavljena od divova, i tako utjecala na moral protivničkih snaga.[1]
Hladni rat uredi
Za razliku od oružanog sukoba, psihološki rat može se voditi i u miru primjerice hladni rat između SSSR-a i SAD-a, prikriveno, bilo kao stalno potkopavanje nekog društvenog sustava, bilo kao slabljenje obrane tog društva u pripremi za oružani napad na to društvo.
Domovinski rat uredi
Psihološki rat je bilo korišten kao sredstvo u ratu protiv Hrvatske, tijekom Domovinskog rata: primjerice izazivanjem kroatofobije i prikazivanjem Hrvata u svjetskoj javnosti kao jednog kao ustašoidnog i genocidnog naroda. Tako su u sklopu Operacije "Opera" 1991. godine postavili agenti obavještajne službe JNA bombe u zagrebačku Sinagogu i na židovsko groblje u Zagrebu, nastojeći prikazati da su to tobože počinili Hrvati - koje se nastojalo prikazati kao osobito antisemitski orijentirane i spremne na pogrom Židova.[2]
Vrela uredi
- ↑ History of PSYOP. www.psywarrior.com. Pristupljeno 3. listopada 2022.
- ↑ Yugoslav Jewry: aspects of post-World War II and post-Yugoslav developments, by Ari Kerkkänen"Studia Orientalia" vol. 93, Finnish Oriental Society, 2001
Vidi još uredi
Vanjske poveznice uredi
- Vera Ranogajec: Psihološki rat Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, g. III br. 5, 2000.