Ljubičasta kruščika
Ljubičasta kruščika (purpurna kruščika; lat. Epipactis purpurata) europska je vrsta orhideja koja pripada redu Asparagales. Raste u područjima do 1000 metara nadmorske visine, u sjenovitim listopadnim šumama. Prirodno raste na Sredozemlju (Italija, Grčka, Hrvatska, Srbija[1]) i na području Alpa (Njemačka i Švicarska), a oprašivanjem je prenesena i u Baltičke zemlje, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
| Ljubičasta kruščika | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Asparagales |
| Porodica: | Orchidaceae |
| Rod: | Epipactis |
| Vrsta: | E. purpurata |
| Dvojno ime | |
| Epipactis purpurata Sm. | |
| Baze podataka | |
Građa
urediLjubičasta kruščika naraste 20-80 cm visine. Stabljika joj je čvrsta i ljubičasta, a po njoj je biljka i dobila ime. Njezinih 4-10 listova obavijaju stabljiku, jajasta su oblika. Dugi su 5-10, a široki 2–5 cm. Cvat je 5–30 cm dug s puno žučkastozelenih cvjetova. Vanjski listići ocvijeća su jajastolancenasti, na vrhu zašiljeni i 10–12 mm dugi. Unutarnji listići ocvijeća znatno su kraći. Medna usna je 8–10 mm duga i dvodijelna. Hipohil ima oblik zdjele. Izvana je zelenobijele boje, dok je unutra crvenkastoljubičast. Ephil je oblika srca, 4–5 mm dug i 5 mm širok, nagore je zaokrenut i bijelih je rubova. Cvate od sredine srpnja do konca rujna.
Genetika
urediLjubičasta kruščika ima dva para kromosoma, a svaki par sadržava 20 kromosoma (2n=40).
Ekologija
uredi
Ljubičasta kruščika pojavljuje se u različitim tipovima šuma, osobito u europskim bukovim šumama i šumama s dominantnom jelom i smrekom na vlažnom tlu. Pedološki kruščika raste uglavnom na vlažnim i blago kiselim tlima. Zbog svoje male ovisnosti o fotosintezi može se naći i u sjenovitim šumama, pa tako mogu rasti i u gustim borovim šumama. Pošto borove šume ne odgovaraju mnogo niskom raslinju prava je rijetkost postojanja neke biljke u području takve šume. Osim ljubičaste, postoji i srodna Bijela kruščika, koja je također otporna na kiselija tla.
Biljne zajednice u kojima raste ljubičasta kruščika:
- bukova šuma
- hrastova šuma
- grabova šuma
- sjenovite borove šume
- crnogorične šume
Prisutnost
urediLjubičasta kruščika prirodno raste na Mediteranskom području (Italija, Hrvatska, Grčka) i na području Alpa. Oprašivanjem i distribucijom ljubičasta kruščika može nači na Baltiku (Litva, Danska[2]), u Francuskoj, Bugarskoj i Moldaviji. Pošto je otporna i na kiselo tlo i na hladnoću uspjela se održati i u Ujedinjenom Kraljevstvu.[3] Prema nekim izvorima viđena je i na Kavkazu.
Njemačka
urediLjubičasta kruščika najrasprostranjenija je u Hessenu, Saarlandu, Baden-Württembergu i Thüringenu. U drugim njemačkim saveznim pokrajinama znatno je rjeđa. U cijeloj Njemačkoj ljubičasta kruščika je zakonom zaštićena biljka, a zahvaljujući strogim mjerama zaštite nije ugrožena.
Literatura
uredi- Dr. fra Mario Crvenka, Hrvatske orhideje - slikovnica izabranih kaćuna, str. 32-33, Inmedia, Zagreb, ožujak 1999., ISBN 953-96916-2-1
- AHO (Hrsg.): Die Orchideen Deutschlands. Verlag AHO Thüringen Uhlstädt - Kirchhasel, 2005., ISBN 3-00-014853-1
- Die Farn- und Blütenpflanzen Baden-Württembergs. Band 8, Seite 303. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, 1998., ISBN 3-8001-3359-8
Izvori
uredi- ↑ V. Djordjevic, G. Tomovic, D. Lakucis. 2010. EPIPACTIS PURPURATA SM. (ORCHIDACEAE) – A NEW SPECIES IN THE FLORA OF SERBIA (PDF). Arch. Biol. Sci., Beograd. 62 (4): 1175–1179. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 20. ožujka 2015.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Signe Frederiksen et al., Dansk flora, str. 117. 2. poglavlje, Gyldendal 2012. ISBN 8702112191.
- ↑ J. Williams, A. Williams, N. Arlott (1978): A Field Guide to the Orchids of Britain and Europe. ISBN 0002193140.