Rémi Brague
Rémi Brague, francuski filozof i povjesničar filozofije, * 8. rujna 1947., Pariz, Francuska. Član je Francuskog instituta.
Postao je poznat po djelu Europa, rimski put [1] objavljenom 1992., te po svojim esejima o kršćanskoj religiji. Njegovo trenutno istraživanje usredotočeno je na dugu povijest ideja i usporedbu između kršćanstva, judaizma i islama.
Biografija
urediMladost i obrazovanje
urediRémi Brague izgubio je oca u dobi od jedne godine. Ubijen je tijekom rata u Indokini.[2]
Godine 1967. bio je student École Normale Supérieure, a 1971. završio je agregaciju iz filozofije. Godine 1976. obranio je doktorsku disertaciju pod mentorstvom Pierrea Aubenqua. Godine 1986. obranio je nacionalnu disertaciju[3] pod mentorstvom istog profesora.
Bio je stipendist Zaklade Alexander-von-Humboldt, Instituta Thomas na Sveučilištu u Kölnu 1987-1988.
Karijera
urediStručnjak je za arapsku i židovsku srednjovjekovnu filozofiju i poznavatelj starogrčke filozofije. Predaje grčku i arapsku filozofiju.
Profesor je emeritus na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne . Do 2012. predavao je filozofiju europskih religija na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu, gdje i danas drži katedru Romano Guardini. Bio je i gostujući profesor na Bostonskom sveučilištu (SAD).
U travnju 2011. raspravljao je s antropologom religija Malekom Chebelom na konferenciji koju je organizirao Institut d'études politiques o povijesti dijaloga između kršćanstva i islama[4].
U 2014. održana je katedra Étienne Gilson.
Članstvo u akademijama
urediGodine 2009. Rémi Brague postao je član Katoličke akademije Francuske[5].
Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije moralnih i političkih znanosti, izabran 7. prosinca 2009. u mjesto Jean-Marie Zemba[6], te dopisni član Akademije znanosti u Göttingenu[7]
Danas je član savjetodavnog odbora Instituta Thomas-More.
Djela
urediNjegovo je područje istraživanja vrlo široko: iako je službeno specijalist za srednjovjekovne židovske i arapske filozofije, prvo je proučavao grčku filozofiju; prvo Platon, zatim Aristotel[8]. Njegov treći ciklus radova bavio se Platonovim Menonom (objavljenim pod naslovom Le Remnant). Državna doktorska disertacija je studija Aristotelova pojma svijeta. Kasnije se njegovo istraživanje usredotočilo na arapski, židovski i latinski srednji vijek. Objavio je radove o svetom Bernardu, Raziju i Majmonidu. Rémi Brague također je komentator Heideggerovih djela i stručnjak za Lea Straussa[9].
Djelo koje ga je izbacilo iz okvira učenog filozofskog stručnog rada je Europa, rimski put[10], prevedeno na više jezika. Njegov sadašnji rad razvija se po analogiji s triptihom. Najprije se raspravlja o konceptu svijeta (La Sagesse du monde),[11] zatim povijesnim prikazom Božjeg zakona (la Loi de Dieu); a treći svezak (Le Règne de l'homme) bavi se načinima na koje se čovjek kroz povijest pokušavao emancipirati od prirode i Boga.
Nedavno je izdao i knjigu Svakome prema njegovim potrebama, Mala rasprava o Božjoj ekonomiji[12]. Sudjelovao je u zborniku: Rešiti?[13].
Priznanja
urediPočasti i nagrade
uredi- Reinachova nagrada Udruženja za grčke studije, 1988. [6]
- Brončana medalja CNRS, 1988
- Nagrada Grammaticakis-Neumann Akademije moralnih i političkih znanosti, 1988.
- Nagrada Alexandre-Papadopoulo Akademije moralnih i političkih znanosti, 1999.
- Nagrada Lucien-Dupont Akademije moralnih i političkih znanosti, 2005. [6]
- Nagrada Basilicata, 2008. [15]
- Nagrada Josef Pieper, 2009
- Velika nagrada za filozofiju Francuske akademije, 2009. [16]
- Ratzingerova nagrada 19. listopada 2012 [17]
Počasni doktorati
urediReference
uredi- ↑ Brague, Rémi. 1992. Europe, la voie romaine. Idées. Criterion. Paris. ISBN 978-2-7413-0015-1
- ↑ Voir sur youtube.com.
- ↑ Rémi Brague (sous la direction de Pierre Aubenque). »Aristote et la question du monde«. https://www.sudoc.fr/043765823
- ↑ Salaam et CSG : Regards croisés sur Islam et chrétienté.http://www.lapeniche.net/actualite/index.php/post/2011/04/13/Salaam-et-CSG%3A-Regards-Croisés-sur-Islam-et-Chrétienté
- ↑ Institution qui fait suite à l'ancien Cercle des intellectuels catholiques.
- ↑ a b c d e f g Rémi BRAGUE. Rémi BRAGUE (v Francoščini). Académie des Sciences morales et politiques. 7. studenoga 2009. Pristupljeno 19. srpnja 2024. Pogreška u citiranju: nevaljala
<ref>oznaka; ime ":0" definirano više puta s različitim sadržajem - ↑ Mitglieder, Prof. Dr. Dr. h. c. Rémi Brague (v Nemščini). Mitglieder. Niedersächsische Akademie der Wissenschaften zu Göttingen. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
- ↑ Simon Byl, Rémi Brague, Aristote et la question du monde. Essai sur le contexte cosmologique et anthropologique de l'ontologie (compte-rendu), L'Antiquité Classique, Année 1990, 59, pp. 323-325
- ↑ Rémi Brague. babelio.com (francuski)
- ↑ Jean-Marie Pailler, Rémi Brague, Europe, la voie romaine, 1992 (compte-rendu), Pallas. Revue d'études antiques, Année 1993, 39, p. 242-244
- ↑ Jean-François Stoffel, Rémi Brague, La sagesse du monde: Histoire de l'expérience humaine de l'univers (compte-rendu), Revue Philosophique de Louvain, Année 2000, 98-3, pp. 603-610
- ↑ Brague, Rémi. 2023. À chacun selon ses besoins: petit traité d'économie divine. Flammarion. Paris. ISBN 978-2-08-041209-6
- ↑ Sauver? 1re éd izdanje. PUF. Paris. 2023. ISBN 978-2-13-085590-3
- ↑ Décret du 31 décembre 2012 portant promotion et nomination. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
- ↑ 2008 Remi Brague. 2008 Remi Brague. Premio Letterario Basilicata. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
- ↑ Rémi BRAGUE, Prix de l'Académie. Rémi BRAGUE, Prix de l’Académie 2009. Académie française. 2009. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
- ↑ Maurefoy, Cyril. 15. svibnja 2013. Rémi Brague : L'Europe est le continent malade du monde. Rémi Brague : L’Europe est le continent malade du monde. Le Rouge & le Noir. Pristupljeno 19. srpnja 2024.