Arhitektura računala

(Preusmjereno s Računalna arhitektura)

Arhitektura računala (još i kao računalna arhitektura, organizacijski ustroj računala, organizacijska struktura računala[1]) je teorija koja podržava izgradnju i organizaciju računala i računalnih cjelina. Kao što arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i računalni arhitekt stvara računalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva drugačiji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i računalni arhitekt mora uskladiti svoju "gradnju" s ograničenjima materijala i tehnika koje on/ona koristi.

Ciljevi sastavljanja računala

uredi

Jedan od najčešćih problema s kojim se suočava arhitektura računala jest odnos između cijene gradnje i performanse koje se mogu postići s izabranim dizajnom. Drugi ciljevi u konstrukciji su također važni: veličina stroja, težina, potrošnja električne energije, inter-operabilnost, mogućnost nadogradnje, korištenje određenih periferija, itd.

Principi arhitekture računala

uredi

Arhitektura pojedinih cjelina

uredi
  • arhitektura centralne jedinice ili CPU - skup naredbi i izvedba ulazno/izlaznih jedinica
  • memorijska arhitektura
  • arhitektura sabirnice

Izvedba osnovnih elemenata

uredi

Tehnike izvedbe

uredi

Arhitektura pojedinih cjelina

uredi

Arhitektonski smjerovi u izradi računala

uredi

Arhitektura sabirnice

uredi

Sabirnica (eng. bus, množina buses) je podskup unutar računala ili neke druge elektroničke opreme koja kroz jedan dogovoreni standard omogućava usmjeravaje podatka i upravljačkih signala između: integriranih krugova kao na primjer CPU i memorije, ostalih uređaja koje sačinjavaju računalo pod skupova unutar računala, ili između međuspojnica koje dozvoljavaju spajanje računala s vanjskim svijetom.

Način na koji je sabirnica izrađena ili izabrana imat ce utjecaj na način na koje računalo radi (brzina) kao i na mogućnost proširenja i korištenja standardiziranih komponenti koje su dostupne na tržištu.

Izvori

uredi
  1. Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 217