Umjetnička radionica Heferer
Umjetnička radionica Heferer hrvatska je tvrtka za gradnju orgulja, harmonija i klavira. Najzaslužnija je za razvoj orguljarstva u Hrvatskoj.[1]
Povijest
urediDjelovanje je počela u Austriji, u Grazu 1849. godine. U Hrvatskoj djeluje od 1868. godine. Osnovana je kao Prva hrvatska gradiona orgulja, harmonija glasovira, a osnovao ju je Michael (Mijo) Heferer (1825. – 1887.). U Hrvatskoj je prvo djelovala u Karlovcu. Nakon dvije godine sjedište je premjestila u Zagreb, u kojem djeluje i danas. Uz Mihaela, graditelji iz ove radione su sljedeći Hefereri: Ferdo (Graz, 1853. – Zagreb, 1928), August (Graz, 1881. – Zagreb, 1944.), Ivan (Zagreb, 1927.), August (Zagreb, 1951.) te Tomislav (Zagreb 1969.).[1][2] Radionica je pratila sve tekovine stilskih razdoblja kao što su: (klasicizam, romantizam, moderna) i tehničkog razvitka orgulja: mehaničke, pneumatske, elektropneumatske trakture, te zračnica s kliznicama i čunjićima.[2]
Ukupno 263 orgulja radionice Heferer nalaze se posvuda u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Austriji i Vojvodini. Od toga samo u zagrebačkim crkvama je 18 te u okolici Zagreba još 29 orgulja,[1] ali i sinagogama, samostanima, kapelama, sjemeništima, glazbenim školama, Muzičkoj akademiji.[2] Restaurirala je od 1971. godine do danas 58 povijesnih i spomeničkih orgulja.[2]
Godine 1994. Umjetnička radionica Heferer pokrenula je u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb ciklus koncerata Orgulje Heferer (Festival Orgulje Heferer) na orguljama diljem Hrvatske. Koncerti se izvode na orguljama koje je Radionica Heferer obnovila.[1] Festival se održava svake godine u trajanju od nekoliko mjeseci.[3]
Priznanja
urediDobili su sljedeća priznanja:[2]
- Velika medalja u Budimpešti (1885.)
- Zlatna kolajna u Osijeku (1892.)
- Velika milenijska kolajna u Budimpešti (1896.)
- Počasno priznanje Talijanske akademije znanosti i umjetnosti (1897.)
- Medalja grada Varaždina (1968.)
Izvori
uredi- ↑ a b c d Koncertna direkcija Zagreb Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. travnja 2017. (Wayback Machine) mons. dr Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i ravnatelj Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije: Orgulje Heferer (pristupljeno 13. travnja 2007.)
- ↑ a b c d e Organum.hr – Božidar Grga: »Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti«, Šibenik, 20. veljače 2012. (pristupljeno 13. travnja 2007.)
- ↑ Koncertna direkcija Zagreb Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. travnja 2017. (Wayback Machine) Pregled koncerata 23. festivala Orgulje Heferer , 16. srpnja 2016. (pristupljeno 13. travnja 2007.)