Radoje Dakić
Radoje Dakić (Mala Crna Gora kod Žabljaka, 27. studenoga 1911. — Moskva, 13. siječnja 1946.) crnogorski komunistički političar, predsjednik Sindikata Jugoslavije i narodni heroj Jugoslavije.
Životopis uredi
Poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. godine, odlazi iz Beograda u Crnu Goru, gdje postaje član Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru i Boku i aktivno sudjeluje u pripremama ustanka. Listopada 1941. godine izabran je za tajnika (onda se to zvalo sekretar) Okružnog komiteta KPJ za Nikšić. Kao delegat nikšićkog okruga sudjelovao je na Ostroškoj skupštini održanoj 8. veljače 1942. godine u manastiru Ostrog. Tijekom 1942. godine postavljen je za tajnika Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru i Boku. Godine 1944. postao je politički komesar Drugog udarnog korpusa.
Poslije oslobođenja Beograda sudjelovao je na Osnivačkoj zemaljskoj konferenciji sindikata, na kojoj je izabran za tajnika Centralnog odbora Jedinstvenih sindikata Jugoslavije.
Krajem 1945. godine otišao je na liječenje u Moskvu, gde je i umro 13. siječnja 1946. godine.
Počast narodnom heroju uredi
Kako je bilo uobičajeno, najveće tvornice nosile su imena narodnih heroja, pa je tvornica osnovana 1946. u Podgorici (tada Titogradu) kao Centralna radionica, koja se u početku bavila popravcima "tehničkih sredstava" a kasnije je prerasla u gigant s 1.600 strojeva, 56.700 m2 proizvodnih hala, predstavništvima u Beogradu, Nišu i Moskvi nazvano po Radoju Dakiću. Proizvodili su bagere, buldožere i ostale građevinske strojeve.[1] Nažalost kao i mnogi drugi giganti socijalizma i ovaj je dolaskom kapitalizma nestao.[2]
Izvori uredi
- ↑ RDakic Kratki prikaz Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine), datum kreiranja 2004., pristupljeno 20. listopada 2015.
- ↑ Pogoni "Radoja Dakića" prepušteni rđi i propadanju, radnici jedva preživljavaju Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine), Iako je 80- ih godina u “Dakiću” proizvodnja mašina pokrivala polovinu tržišta SFRJ a značajan dio se izvozio, fabrički pogoni danas su pretvoreni u metalne ruine, prepuštene rđi i laganom propadanju., Jovan Stanišić, objavljeno 22.10.2012., pristupljeno 20. listopada 2015.