Razgovor:Berto Dragičević

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Berto Dragičević.
Rad na člancima
Pismohrane:

NPOV, pristranost, obrazloženje uredi

O životopisu osobe pod imenom "Berto Dragičević" ovaj članak koristi samo jedan, i to neprihvatljiv izvor priklonjen ideologiji krajnje desnice. Pregledom povijesnih radova, njegovo ime veže se uz usmenu predaju nastalu među emigrantima. Tek kada se sastavi životopis utemeljen na neutralnim, vjerodostojnim povijesnim izvorima, članak će se moći smatrati neutralnim. Kiseli trokut razgovor 20:22, 2. lipnja 2021. (CEST)Odgovor

Obrisao sam neprimjeren izvor. Analizom i provjeravanjem iznesenih tvrdnji te usporedbom sa stručnom literaturom pozabavit ću se idućih dana. Kiseli trokut razgovor 22:49, 3. lipnja 2021. (CEST)Odgovor

Životopis Berta Dragičevića u literaturi, zaključak uredi

O Bertu Dragičeviću pregledom literature piše se različito, već prema prirodi izvora.

  • u stručnim povijesnim radovima rijetko se spominje, i to u osnovnim podatcima, što odražava realnost nedostatka povijesnih izvora. Uz to se ovi radovi dotiču poslijeratnih optužbi na njegov račun – prema Novakovoj knjizi Magnum crimen odgovoran je za pokolj Srba u Rakitnu, i ta tvrdnja se demantira navodima iz povijesnih izvora.
  • župe u emigraciji u kojima je bio aktivan spominju ga isključivo u kontekstu rada njihovih organizacija i ne bave se njegovim životopisom prije emigracije.
  • poslijeratni ustaški legendarij – ako bismo se oslanjali na ove izvore, dobili bismo sliku koja je prije fantastični proizvod usmene predaje širene i nadograđivane u poslijeratnih izdanjima čiji su autori uglavnom nepoznati. Fra Berto Dragičević tako iz fratra koji je organizirao seosku stražu postaje u ideološkom narativu herojski, čak legendaran lik. Izdvajam ovaj sažetak iz jednog izvora na koji se trenutni članak najvećim dijelom oslanja:

[Berto Dragičević] skida fratarski habit, oblači ustašku odoru, uzima pušku i u Rakitnu od ljutih i nikad nepokorenih hercegovačkih Hrvata organizira dragovoljačku miliciju koja će ubrzo Zapadnu Hercegovinu očistiti od četnika, a malo kasnije i planine Vran i Čvrsnicu od Titinih crvenih komita. Jedan je od prvih zapovjednika Hrvatskih Oružanih Snaga kojega je u Imotskom Pogavnik osobno odlikovao najvišim odlikovanjem NDH. Konac rata dočekao je u činu pukovnika HOS-a. Na Križnim putevima hrvatskoga naroda izgubio je tri brata, sva tri, kao i on, aktivna branitelja svoje Domovine Hrvatske.

Podebljani naglasak sam postavio na proturječje – ako je podebljano istinito, onda je Magnum crimen u pravu (nije prošlo Kuburinu recenziju). No dotično "čišćenje od četnika" tek je jedan od herojskih atributa kojima usmena predaja stvara svoje legende. Tu su tri bezimena ali također herojska brata mučenika, pomazanje od samog poglavnika, u drugom izvoru osobno prijateljstvo sa samim Luburićem, poslijeratni progon od strane Udbe, služenje mise unatoč zabrani nadređenog (ergo sama Crkva je pod kontrolom Udbe), okretanje leđa komunistu Tuđmanu itd.

Isključenjem neprihvatljivih izvora ostaje nam o ovoj osobi samo jedan opsežniji rad - doktorska disertacija. Hrvatski studiji pri kojima je ova disertacija napisana imaju akreditaciju i sposobni su dodijeliti prema zasluzi doktorsku diplomu. Proces recenzije je nejasan i nije poznato koliko je rigorozan, autor se pregledom (uglavnom neobjavljenih) radova bavi donekle pristranim, ali barem znanstveno utemeljenim radom. To najbolje što sam mogao pronaći. Kao što sam gore naveo, usmena se predaja svojim širenjem uvećava, a o ovoj temi posljednja je karika upravo naš Kubura. Tvrdnja koja je još uvijek na ovoj stranici, a prema kojoj su "početkom listopada 1942. četnici su na području Širokog Brijega, Posušja i Rame pobili i masakrirali gotovo 2000 nedužnih hrvatskih civila" (navod iz sadašnjeg članka) ubačena je u tekst prenesen izvana i sasvim je vjerojatno plod Kuburine "slobodne procjene". Dakle, pri uređivanju ostatka članaka koje je Kubura ovdje postavio trebali bismo imati na umu i razdvojiti gore navedeni tip poslijeratne ustaške usmene predaje i njezin narativ o borbi dobra protiv zla, ustanka protiv "klanja golorukog i podpuno nezaštićenog hrvatskog naroda", itd. To nisu vjerodostojni izvori, i stilsko uređivanje neće ih učiniti bližima provjerljivim i što je moguće jače dokazanim činjenicama. Kiseli trokut razgovor 23:38, 4. lipnja 2021. (CEST)Odgovor

Vrati se natrag na stranicu »Berto Dragičević«.