Razgovor:Drugi svjetski rat u Jugoslaviji/Arhiv 1
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Drugi svjetski rat u Jugoslaviji/Arhiv 1. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Izdvojeno iz članka NOB uredi
Ovo je izdvojeno iz članka Narodnooslobodilački rat, u kojem je ostavljena samo opća definicija pojma. U razgovorima uz taj članak iznesene su žestoke i opravdane kritike na sadržaj članka. Na njemu treba temeljito raditi.--Fausto 16:11, 5. lipnja 2006. (CEST)
- Neki su prije pisali da je ovaj članak komunistička propaganda.Ja sam ga napisao(na moj je tekst dodana definicija pojma)pod nazivom Narodnooslobodilački rat.--Jolo
Ne bih koristio tako žestoke kvalifikacije, ali je zaista prenesen zastarjeli ideološki žargon bez potrebnog povijesnog odmaka.--Fausto 14:16, 20. lipnja 2006. (CEST)
Preneseno s članka uredi
Da je u članku ostao ovaj tekst, koji je krajnje ideološki obojen, izazivao bi nepotrebne svađe. Neka stoji ovdje, pa se prema potrebi mogu iz njega uzimati podaci. --Zmaj 16:28, 6. lipnja 2006. (CEST)
==Narodnooslobodilački rat u Jugoslaviji 1941.-1945.== Oružanu borbu naroda i narodnosti Jugoslavije protiv okupatora i domaćih izdajnika 1941.-1945. vodio je predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Ta se borba u Drugom svjetskom ratu naziva Narodnooslobodilački rat kojim je stvorena zajednica Jugoslavija. NOR nije vođen samo za oslobođenje zemlje od okupatora, nego je to bila borba za izbacivanje klasnog kapitalističkog društva i uvođenje komunizma i socijalizma. ==KPJ kao organizator ustanka== Još na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ, održanoj od 19. do 23. listopada 1940. u Zagrebu, doneseni su zaključci da se Komunistička partija Jugoslavije pripremi za rat koji se već približio jugoslavenskim granicama. Vođa njemačkih nacista, [[Hitler]], odlučio je uništiti Jugoslaviju kao državu i Slovence kao narod, te Sloveniju naseliti Nijemcima. Vođa talijanskih fašista želio je da Italija zagospodari cijelim Jadranskim morem. U nedjelju ujutro, [[6. travnja]] 1941., bez objave rata, Njemačka i Italija, zajedno sa svojim saveznicima Mađarskom i Bugarskom počinju napad na Jugoslaviju. Njemački bombarderi obrušavaju se u valovima na Beograd, koji je nebranjen i nezaštićen bio lak plijen. Razaranja i žrtve bili su izuzetno velike. Istodobno u Jugoslaviju nadire 50 njemačkih, talijanskih, mađarskih i bugarskih nacionalista koji u 12 dana zauzimaju čitav njen teritorij. Zbog gotovo nepostojeće vrlo slabo opremljene jugoslavenske kraljevske vojske, nemoguće je bilo zaustaviti do zuba naoružane nacionaliste. Generalštab kraljevske vojske, kojemu je na čelu bio general Simović, umjesto da rukovodi ratnim operacijama, prepustio je generalima da postupe prema situaciji u kojoj se zateknu. Vlada i kralj bježe 15. travnja u inozemstvo, a istog dana Nijemci zarobljavaju vrhovnu komandu pa njeni predstavnici 17. travnja u Štabu njemačke 2. armije u Beogradu bezuvjetnu kapitulaciju, tj. predaju Jugoslaviju na milost i nemilost okupatoru. ==Razvoj NOR-a u 1941. godini== Plamen ustanka širi se čitavom Jugoslavijom. KPJ je neumoran organizator, a njezini članovi nalaze se u prvim borbenim redovima. Njemački i talijanski okupatori nastoje uništiti oslobodilački pokret raspirujući nacionalnu mržnju, posebno između Hrvata i Srba koja bi prerasla u bratoubilački rat. U tome su našli pomagače u domaćim izdajicama: Nijemci osobito u ustašama, a Talijani i Nijemci u četnicima. Nasuprot tome, KPJ i Tito vode oružanu borbu u znaku bratstva i jedinstva svih naroda i narodnosti Jugoslavije. Titova oružana snaga zvala se Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, koja je pretkraj 1941. imala oko 80 tisuća vojnika. U lukama su se nejugoslavenski brodovi oštećivali i palili. ==Završne bitke== Početkom 1945. NOVJ mijenja ime u Jugoslavenska armija (JA). U dolini Drave konačno pobjeđuje Jugoslavija! ==Zlodjela protujugoslavenskih vojnika== NOR nije bio samo sukob oružanih sila, nego i slika junaštva u kojemu su se gotovo goloruki Jugoslaveni suprostavili mnogo nadmoćnijem neprijatelju. Više od 1 700 000 ubijenih i mnoge materijalne štete znak su nacionalističkih haranja bivšom Jugoslavijom. Čitava su sela spaljena, stotine tisuća žena, staraca i djece odvođeni su u logore smrti u kojima su stravično ubijani. Mučenja i ubijanja divljaju na Banjici kraj Beograda, na Crvenom krstu u Nišu, u Sremskoj Mitrovici, Jadovnu kod Gospića itd. Najstravičniji je ustaški logor Jasenovac u kojemu je pobijeno oko 700 000 ljudi. 26. kolovoza 1942. 727 srpske djece u ustaškom logoru Jastrebarsko oslobodila je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije.
O POV- Nazivu uredi
Jasno, da se u literatur taj pojam vjerovatno jos uglavnom koristi, ali ipak nije neutralan: Ne zelim polemizirati ili zapoceti nekakvu vecu diskusiju o povjesti, nego samo kratku informaciju zato Lasta i Mario Zamic maknivate sljedeci sadrzaj kojega sam ubacio na prikladno mjesto:
De facto se je radilo o građanskim ratu: Često su se čak i članovi obitelji nalazili na protivničkim stranama. A pojam oslobođenje je neprikladan jer je na vlast došla totalitarna diktatura. --Croq (razgovor) 23:13, 16. ožujak 2009. (CET)
O nazivu uredi
Jeste li razmislili o nnazivu Antifašistička borba ili Komunistička revolucija - jer pitam ja vas: Koji je to narod oslobođen? Hrvatski sigurno ne! --Josinj (razgovor) 15:51, 16. travanj 2009. (CEST)