Razgovor:Germanizam

Herc me strefil kak je sad članak lep. ;) Bravo. --Abyssus 20:38, 25. rujna 2006. (CEST)

hljeb

dobar članak. no, ipak moram nešto gunđati:

Gotski jezik je istočnogermanski jezik, a njemački zapadnogermanski. To znači da hljeb prema definiciji u članku nikako nije germanizam. Dubby 22:31, 25. rujna 2006. (CEST)

Ako je nešto iz istočnoslavenske skupine slavenskog jezika, znači li to da nije slavizam? ;) --Abyssus 22:56, 25. rujna 2006. (CEST)

Je :)

Trenutačna definicija u članku glasi: Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika. Njemački po "mojoj" definiciji je samo jedan od germanskih jezika ;-). Ili izmijenimo/proširimo definiciju Germanizma ili izbacimo "hljeb" iz popisa. Koje bi bilo bolje rješenje? Ja bih brisao hljeba. Dubby 23:22, 25. rujna 2006. (CEST)

Da, tu si u pravu. :D Evo, maknut ću hljeb, ali ako zbog tebe nećemo imati što za jesti, nastradat ćeš. :-))))))

Evo, vratio sam nam hljeba: Gotski jezik#Zanimljivosti. :-) Dubby 03:08, 4. listopada 2006. (CEST)

Kugla nije posudjenica vec dolazi od rjeci ok(r)uglo/a > k(r)uglo/a. Njemacki ili germanski je uzeo to iz slavenskog jezika. Takodjer Cigla potice od slavenske rjeci stegnuti > stegla > tsegla > cigla ne od germanske no germanska potice od nase. 12:54, 31. kolovoza 2008.

Ma kakve su to pučke etimologije, ne dolazi u obzir. --Abyssus 12:50, 31. kolovoz 2008. (CEST)

Pucka etimologija je nazivati je njemackom. Objasni odakle nasa rjec krug. Da nije njemacka? Divlji njemci (od rjeci njem tj. arhaicno glup) nam dali sve rjeci koje djelimo sa njima nikako obratno.

Nema smisla raspravljati bez stručnih argumenata. Riječ je njemačka, a ovakve kvazielizije uopće nisu postojale. Dalje, krug je imao stražnji nazal, što ga povezuje s germanskim hring zbog kombinacije vokala i nazala, gdje se vidi da nikako nije moglo doći do tih pučkih (da, pučkih) promjena i sinkopa. Strašno je uopće na takvim stvarima ustrajati jer ne dolazi u obzir. Jednako je tako stegnuti imao prednji nazal te bi obje riječi, da su posuđene u njemački, imale vokalsko-nazalne kombinacije, a sve je ovo iznimno, iznimno nategnuto i netočno. Sve daljnje izmjene na članku micat ću i smatrati vandalizmom. Hvala. --Abyssus 10:45, 7. rujan 2008. (CEST)

I, da, ako se već "bavite etimologijom", onda bar naučite pisati hrvatskim jezikom. Riječ, a ne rječ; Nijemci, a ne njemci; s njima, a ne sa njima, o zarezima da ne govorim i slično. --Abyssus 10:47, 7. rujan 2008. (CEST)

Ura

Ura nije germanskog porijekla, već potjeće od latinskog hora. Nalazi se i u dalmatinskom dijalektu, te je vjerojatno ilirizam (ostaci latina na našoj obali), a ne ni germanizam ni talijanizam. (tal. ora, eng. hour ...) --Babalu (razgovor) 16:18, 18. siječnja 2011. (CET)

Muzika

Muzika je latinskog podrijetla (musica), od starogrčkog mousike. S obzirom na starogrčke kolonije na Jadranskoj obali i utjecaj latinskog jezika kroz našu povijest, zbilja je pretencijozno tvrditi da je muzika njemačka riječ koja je ušla u Hrvatski jezik.

--Babalu (razgovor) 16:34, 18. siječnja 2011. (CET)

Friško

tal. fresco, eng. fresh, njem. frisch... Molim obrazložite. --Babalu (razgovor) 16:34, 18. siječnja 2011. (CET)

Rolati se

eng. to roll - kotrljati se Molim referencu da je ova riječ uistinu ušla u Hrvatski jezik iz njemačkog, a ne npr. engleskog podrijetla. Usput, pogledajte starofrancuski rolle ili latinski rotula/rotulus. Kako znate da nije namjero uvrštena u korpus Hrvatskog jezika izravno iz originala? --Babalu (razgovor) 16:44, 18. siječnja 2011. (CET)