Razgovor:Merkantilizam
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Merkantilizam. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Predlažem zamjenu teksta s ovim tekstom dolje, jer trenutačni tekst nije enciklopedijski, a ni stilistički dobar.
merkantilizam (franc.), ekonomski skup pogleda i ideja, odnosno, čitav jedan pogled na razvoj nacionalne ekonomije. Srž je pristupa vanjskoj trgovina, odnosno, pozitivna platna i trgovačka bilanca. Ideja merkantilizma nastala je u XV. st. kada se kao oblikom novca služilo zlatom pa su merkantilisti zagovarali takvu politiku koja će osigurati što veći priljev zlata u zemlju (izvozom robe) i što manji odljev iz zemlje (kontrola trgovine, uvoz). Za drugi stupanj razvoja merkantilističke ideje karakteristično je da se ona ne protivi izvozu novca, tj.zlata, ako u konačnici rezultat bude povećanje priljeva zlata, tj. povećanje izvoza. Posljedica takva pristupa ili shvaćanja da će se pozitivnom platnom bilancom povećati bogatstvo i blagostanje naroda, jest uvođenje državne intervencije i politike protekcionizma koja će svojim mjerama, poput carina, zabrana direktnih kontrola i sl., dovesti do zadanih ciljeva. Za merkantiliste interesi trgovačkih kapitala i interesi društva i gospodarstva su istoznačni pa su prema tome stjecanje kapitala i njegovo oplođivanje osnovni ciljevi koje gospodarstvo mora biti sposobno ostvariti. Novac ima presudnu ulogu u ekonomiji i njegova je količina mjerilo bogatstva i uspjeha i pojedinca i društva kao cjeline. Merkantilizam je odigrao važnu ulogu u procesu razvoja kapitalizma, prekinuo je feudalna shvaćanja te stvorio uvjete za razvoj ekonomskih znanosti. Potkraj XVII. st. potiskuju ga druge ekonomske teorije, osobito one koje promiču A. Smith, D. Hume i ostali, poslije nazvani klasični ekonomisti.