Razgovor:Spužve

Spužve

Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor!

Spužve su vodeni organizni dimenzija od 1 cm do 1m. Žive u moru osim jedne porodice (Spongilidae) koja živi u vodama na kopnu. Ovo su najjednostavnije metazoe. Ćelije im nemogu funkcionisati samostalno već samo usaglašeno iako se mogu iskidati i da od svakog iskidanog dijela nastane nova jedinka. Zbog ove osobine smatraju se jednostavnim metazoama. Tijelo im je specifično građeno. Pričvršćeni su za podlogu i hrane se pasivno. Mlade jedinke žive samostalno, pupaju i tako nastaju kolonije. Najprimitivnije vrste su i najsitnije vrste Rast i oblik spužve uvjetovani su prirodom podloge za koju se sunđer prihvaća, brzinom strujanja vode i valovima. U sredini se nalazi centralna šupljina okrenuta napolje preko oskulara- jednostavan široki otvor.

Tjelesni dio je građen od dva sloja stanica.

Ektoderm –spoljašnji pločaste stanice Endoderm- unutrašnji stanice sa bičevina (hoanocite). Između ova dva oblika nalazi se mezogleja. U njemu su ameboidne ćelije koje imaju više funkcija: Luće skeletne elemente Prenosi hranljive materije Sadrže pigmente koji daju boju sunđerima Stvaraju gamete itd Skelet može biti od organskih materija spongija i neorganskih materija kalcijum karbonata ili silicijum dioksida. Spužve nemaju pravo probavilo. Postoji samo unutarnji prostor koji je često izgraden u obliku većih ili manjih šupljina, cijevi ili komorica kroz koje protječe voda zato je strujanje vode važno za život spužve.Ono omogućuje odvijanje svih životnih procesa, a osobito sudjeluje u prehrani, disanju i razmnožavanju.

Podjela

S obzirom na građu spužve postoje tri oblika

Askon

Strukturalno su najjednostavniji sunđeri, redovito su maleni,i žive u kolonijama. Na njihovoj površini nalaze se mnogobrojni otvori koji se u tijelu otvaraju u unutrašnju šupljinu ili spongocel. Iskorištena voda izlazi kroz veliki otvor na vrhu. Količina vode koja prolazi svaki dan kroz tijelo veće spužve veća je od 100 litara. Brzina strujanja vode kroz tijelo iznosi oko 1/100mm/s. Hoanocite nalaze se u zidu gastralne šupljine.

Silikon

Spužve kod kojih je nabiranje stijenke tijela tako da stvara prstaste izdanke i đepove koji završavaju slijepo. Kod njih voda ulazi kroz vanjsku ulaznu cijev i unutrašnju radijalnu cijev . one su povezane s otvorima koji se nazivaju prozopile (kod askonoidnih spužvi to su ostije), a izlazi kroz veliki otvor (oskulum).

Leukom

Ove spužve imaju najviši stupanj nabiranja gdje potpuno nestaje radijalna simetrija, a oblik im je nepravilan. Kod njih voda ulazi kroz dermalne pore u subepidermalne prostore koji vode u razgranjenja ulazne cijevi. Odavde voda ide preko prozopila u komorice, a iz njih preko apopila u odvodne cijevi, te se izbacuje kroz jedan ili više velikih otvora (oskuluma)

Razmnožavanje spužvi

Djelomično dvospolci, a djelomično razdvojena spola.

Spolno

Spolne ćelije nastaju od posebno ameboidnih ćelija. Jedinka stvara jajne ćelije i spermazoide tj hermafroditi su. Zrele spermatozoide izbacuju napolje kroz oskulum, voda ih prenosi i unosi u druge jedinke gdje se spajaju sa jajnim ćelijama. Iz zigota nastaje larva koja pliva, pada na dno i formira spužvu.

Bespolno

Odvija se pupljenjem,rijetko kad se odvajaju pupovi. Oni ostaju uz majku i grade koloniju. Slatkovodni u jesen stvaraju gemule, koje su građene od embrionalne ćelije. Obavijene su sa dvije membrane. Spužva ugiba, a u proljeće iz pupova nastaju nove jedinke.

Podjela

Večina spužvi je amoniotelična . Stvara razgradnjom dušične spojeve u obliku amonijaka, kao produkt ekskretorne djelatnosti. Osim amonijaka mogu se u malim količinama ustanoviti i mokračevina i mokračna kiselina. Poznato je oko 5000 vrsta spužvi, a njihova klasifikacija je veoma teška - razvrstavaju se uglavnom prema građi skeleta. Spikule su skeletne igle štapičasta oblika. Nalaze se u želatinskoj masi. Odvajaju spoljašnji epidermalni sloj od unutrašnjih ćelija. Većina sunđera izgubila je simetričan oblik , uvlačenjem unutrašnjih šupljina. To je dovelo do većih dimenzija i boljeg protoka vode.

Vapnenjače Calcarea

Skelet im je od kalcijum karbonata. Uglavnom su nalih dimenzija do 10 cm. Žive u moru i to u pličaku. Predstavnik Clathrina clathrus

Staklaće Hexactinellida

Tijelo im je prožeto silikatskim iglicama liće na staklene niti. Srastaju u neprekidnu rešetku. Žive na dubini od 100- 5000 m ovoj grupi pripada Venerina korpica ( Eupactella aspergillum), Hyalonema sieboldi nađena je u moru blizu Japana.

Kremenorožnjače -Demospongia

imaju skelet od silkatskih iglica ili rožnaste tvari, nekad i od obe tvari. Među njima je obični sunđer Spongia officinalis , Neptunov pehar – Poterion Neptuni, velićine do 2 m u prečniku. Slatkovodni sunđer Spongilla lacustiv je zelen zbog prisustva algi koje nastanjuju njeno tijelo.

---

Komentar:Iz ovog članka je nešto uklopljeno u članak spužve, a razlike koje su ostale nisu suštinskog nego oblikovnog karaktera. Sve što je ovdje točno navedeno, nalazi se i u osnovnom članku. Branka France 11:50, 31. siječanj 2007. (CET)

Ovaj članak je napisan na osnovu enciklopedije «Sve životinje sveta» čiji su autori Elena Marconi i Manuel Margini idate 1987 god Izdavačka kuća Vuk Karadžić ( II izdanje) iz Beograda i na osnovu predavanja iz Matematičke gimnazije iz Tuzle generacija 1974 do 1978 god. i smatram da su navedeni podaci u članku tačni. Inaće ovaj članak sam objavila greškom jer nisan provjerila da li postoji pod drugim nazivom.--Roza 06:56, 1. veljača 2007. (CET)Roza

Članak spužve je napisan u kombinaciji prijevoda tekstova sa [1] i [2] te izvora "Enciklopedija leksikografskog zavoda" u izdanju i nakladi Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Zagreb, MCMLXIV. Većina članaka spužve i sunđeri (ovdje premještenog na razgovor) se ne razlikuju bitno, no vjerojatno si pogriješila u prijenosu iz izvornika, jer ne postoji, prema mojim izvorima, silikonski, nego sikonski (u njemačkom originalu "Sycon-Typ") tip spužvi. Upravo me to ponukalo osporiti točnost.

Ako inače pišeš o životinjama, radovalo bi me da kontaktiramo, svaka je pomoć dobrodošla:-) Ovako, ja sam napisala jedno, ti si napisala drugo, a treći su to htjeli spojiti. Ukratko, u najboljoj namjeri svih, članak je ispao suluda "papazjanija". Ako pogledaš spužve, vidjet ćeš, da je u njemu skoro sve kao i u tvom članku, osim silikonskog tipa. Branka France 17:32, 1. veljača 2007. (CET)