Reportaža

Reportaža (engl. reportage) znači skupljanje novinskih vijesti, obavještavanje javnosti, ali i novinski izvještaj, reportaža¨. Radnja kojom se to ostvaruje označava se glagolom "reporter" (reporte) što znači izvijestiti, obavijestiti. Preneseno u novinski jezik, ta riječ označava izvjestitelja, reportera. Svakim se izvještajem obavještava javnost, ali i svakom reportažom. Izvještaj i reportaža su informativni po svojoj funkciji, ali nisu jednaki. Reportaža je najzahtjevnija i najsloženija novinarska vrsta. Ona događaj ili pojavu donosi kroz priču. Zahtjeva vrlo temeljite pripreme, budno sudjelovanje u događaju i zapažanje svih detalja. Pravog reportera odlikuje iznimna spretnost u umijeću prenošenja događaja ili pojave u obliku dinamične priče. Reportažu najčešće čujemo ili vidimo na radiju ili televiziji bilo kao izravni prijenos događanja ili kao pripremeljnu koja se postupno stvara u studiju. Kompoziciju reportaže čine uvod (najavljujemo i određujemo temu o kojoj pišemo), zaplet (ulazimo u sam problem), kulminacija (stvaramo napetost u iščekivanju najvažnijeg u događaju), rasplet (razrješavamo zaplet), poruka (završavamo priču).

Reportaža

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Vrste

Reportažu možemo podijeliti na tri vrste, to su dokumentarna, autentična i dramska reportaža. Reportaže mogu biti aktualno-informativne, političke, privredne, kulturne, sportske, povijesne, putopisne, obrazovne i portreti ljudi.

Dokumentarne reportaže

U dokumentarnim reportažama riječ je o prikazivanju prošlih događaja u povodu obljetnice ili nekih drugih događaja koji aktualiziraju obradu prošlih događaja. Novinar je pri tome dužan dobro poznavati temu i pronaći najvrjednije dokumente. Kad je riječ o autentičnoj reportaži valja naglasiti da je njena tehnologija gotovo ista s tim da je ovdje u pitanju živa osoba koja priča o sebi, svijetu i o drugima.

Dramatizirane reportaže

Dramatizirana reportaža se temelji na uporabi režijskih zahvata u većoj mjeri nego ostale dvije vrste. U radijskom i televizijskom novinarstvu još se koristi i izraz „izravni prijenos“ kao poseban oblik reportaže. To jest reportaža samo izravna, spontana. Zato je to najteži oblik novinareva stvaralaštva jer zahtjeva trenutačno i spontano ostvarenje.

Literatura

1. SAPUNAR, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004.
2. BOBIĆ, Drago, Što s događajem, Informator, Zagreb, 1987.