Otvori glavni izbornik
Kip Janike Balaža u Novom Sadu.

Romi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

NaseljenostUredi

Prema popisu 2002., u Vojvodini živi 29.057 Roma i čine 1,43% stanovništva. Prosječne su dobi od 26 godina.

Najviše su grupirani u općinama Nova Crnja (6,83%), Beočin (6,51%) i Novi Kneževac (5,04%).

Prema okruzima, brojčana distribucija prema popisu 2002. je:

U Vojvodini nema naselja (gradova, sela) sa romskom većinom, no postoje gradske četvrti i predgrađa kojima su stanovnici uglavnom Romi:

PovijestUredi

Prvi se Romi naseljavaju na područje današnje Vojvodine za vrijeme Turskog Carstva u 16. stoljeću. Za turske vlasti su Romi uglavnom živjeli u gradovima, ali i u selima, u odvojenim naseljima zvanim "cigan-mala". Uglavnom su bili kovači ili glazbenici.

Veliki broj Roma se doselio na područje Vojvodine u 17. i 18. st., kada su habsburške vlasti izdale nekoliko dokumenata u svezi s Romima (1761., 1767. i 1783.). Za vrijeme revolucija 1848., Romi su bili na srpskoj strani.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata su bili metom progona od strane vlasti osovinskih država.

KulturaUredi

Romski jezik nije službenim jezikom u Vojvodini, ali se uči u nekim školama.

RTV Vojvodina emitira dnevni program na romskom jeziku.

Postoji nekoliko izdanja na romskom jeziku.

PodgrupeUredi

Romi su posebice integrirani sa drugim narodima, posebice sa Srbima, Rumunjima i Mađarima. Ovisno o skupinom sa kojom su više integrirani, poznati su kao srpski Romi, rumunjski Romi ili mađarski Romi. Kod Roma diljem svijeta je česta etnička mimikrija, pa se često izjašnjavaju kao pripadnici većinskog naroda ili kao pripadnici naroda sa kojim su više bili u kontaktu odnosno sa većinskim narodom iz države odakle su došli, pa se Romi često izjašnjavaju kao Srbi, Rumunji, Mađari, Makedonci, Muslimani, Jugoslaveni i slično te je iz tog razloga broj Roma koji se vidi u statistikama znatno manji od stvarnog broja.

Poznati vojvođanski RomiUredi

Stanje prema popisimaUredi

  • 1948.: 7.585 (0,4%)
  • 1991.: 24.895 (1,2%)
  • 2002.: 29.057 (1,4%)
  • 2011.: 42.391 (2,19%)[1]

IzvoriUredi

  • dr Rajko Đurić, Istorija Roma, Beograd, 2006.
  • dr Dušan J. Popović, Srbi u Vojvodini, knjiga 1, Novi Sad, 1990.

Vanjske povezniceUredi