Rovašenje (prema madž. rovaš: komad drveta na kojem se zarezima bilježi račun) je urezivanje geometrijskih ukrasa (ornamenata) čvrstim predmetom u drvo, keramiku i kovinu. Primjenjuje se od prapovijesnih vremena (keramika, kovina) do danas (u narodnoj umjetnosti pri ukrašavanju drvenih predmeta).[1]

Uvećana snimka križno narovašenog uzorka na cilindričnom radnom komadu metala.

Rovašenje metala uredi

Rovašenje je postupak hladnog oblikovanja deformacijom najčešće rotacionih obradaka, kojim se utiskuje gravura u površinu obratka. Na primjer kod obradaka kao što su ručni alati, rovašena površina služi za nemogućnost klizanja prstiju po metalnoj površini ili zbog estetskih zahtjeva. Alat može biti s jednim kotačićem ili s dva. Vrsta gravure je jednosmjerna ravna (kosa) ili križna za primjenu na metalnim predmetima kojima se ručno rukuje. Osim upotrebe rovašenja protiv klizanja metala u ruci, kanali koji se dobiju graviranjem koriste se i kod vijaka za drvo ili za mekane materijale, kako ne bi mogli proklizavati. Utori i izbočine se utisnu u obradak i time sprječavaju rotaciju vijaka postavljenih na nepristupačnim mjestima. Rovašenje može imati i dekorativnu svrhu, te se kod toga koriste specijalni alati (specijalne gravure na alatu).[2]

Izvori uredi

  1. rovašenje, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 24. ožujka 2020.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Alati), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Rovašenje