Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija). Poznato je povijesno mjesto iz NOB, gdje je 22. prosinca 1941. osnovana Prva proleterska brigada NOP-a.

Rudo
BH municipality location Rudo.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Rudo
Načelnik Rato Rajak
Površina 344 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

11.571 (1991)
33,6/km²
Pošta

ZemljopisUredi

StanovništvoUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Rudo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rudo imala je 11.571 stanovnika, raspoređenih u 89 naselja.

Stanovništvo općine Rudo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 8.150 (70,43%) 8.699 (63,95%) 10.155 (63,54%)
Muslimani 3.130 (27,05%) 4.382 (32,21%) 5.532 (34,61%)
Hrvati 5 (0,04%) 24 (0,17%) 18 (0,11%)
Jugoslaveni 106 (0,91%) 296 (2,17%) 80 (0,50)
ostali i nepoznato 180 (1,55%) 200 (1,47%) 197 (1,23%)
ukupno 11.571 13.601 15.982

Rudo (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Rudo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.203 (57,92%) 987 (56,07%) 677 (53,81%)
Muslimani 731 (35,19%) 554 (31,47%) 488 (38,79%)
Hrvati 2 (0,09%) 10 (0,56%) 6 (0,47%)
Jugoslaveni 68 (3,27%) 136 (7,72%) 22 (1,74%)
ostali i nepoznato 73 (3,51%) 73 (4,14%) 65 (5,16%)
ukupno 2.077 1.760 1.258

Naseljena mjestaUredi

Arbanasi, Arsići, Bare, Bijelo Brdo, Biševići, Bjelugovina, Bjelušine, Bjeljevine, Blizna, Boranovići, Bovan, Božovići, Budalice, Cvrkote, Čavdari, Danilovići, Dolovi, Donja Rijeka, Donja Strmica, Donje Cikote, Donji Ravanci, Dorići, Dubac, Dugovječ, Džihanići, Gaočići, Gojava, Gornja Rijeka, Gornja Strmica, Gornje Cikote, Gornji Ravanci, Grabovik, Grivin, Janjići, Knjeginja, Kosovići, Kovači, Kula, Ljutava, Međurečje, Mikavice, Mioče, Misajlovina, Mokronozi, Mrsovo, Nikolići, Obrvena, Omačina, Omarine, Oputnica, Orah, Oskoruša, Past, Pazalje, Peljevići, Petačine, Plema, Pohare, Polimlje, Popov Do, Prebidoli, Pribišići, Prijevorac, Radoželje, Rakovići, Ravne Njive, Resići, Rudo, Rupavci, Setihovo, Sokolovići, Stankovača, Staro Rudo, Strgači, Strgačina, Šahdani, Štrpci, Trbosilje, Trnavci, Trnavci kod Rudog, Ustibar, Uvac, Vagan, Viti Grab, Zagrađe, Zarbovina, Zlatari, Zubač i Zubanj.

UpravaUredi

PovijestUredi

Staro Rudo, osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa Paše Sokolovića, koji je inače bratić nadaleko čuvenijeg i poznatijeg Mehmed-paše Sokolovića, koji takodje potiče iz ovog kraja - sela po imenu Sokolovići.

Pod turskom vladavinom Rudo je bilo punih 412 godina. Veliki događaj koji je značajan za nastanak novog Rudog je Veliki povodanj iz 1896. godine. U tom periodu od 1878 - 1918. godine Rudo je bilo pod austrougarskom upravom, i za njega se vezuju mnogi detalji koji se tiču razvoja općine.

Novo Rudo gradi se kao prvi grad po urbanističkom planu u BiH. Uskotračna pruga ovim krajem prolazi 1906. godine, a odmah naredne godine osniva se i jedna od prvih zadruga u BiH. 21 prosinca 1942. u Rudom se osniva Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. Proslava ovog dana je najznačajniji događaj iz perioda nakon drugog svjetskog rata.

GospodarstvoUredi

Poznate osobeUredi

Spomenici i zanimljivostiUredi

SpomeniciUredi

U općini Rudo postoji još uvijek spomenik "Prve proleterske brigade" na trgu, zatim spomenik palih boraca u zadnjem ratu i njihova spomen kuća. Osim toga ovdje se nalazi i partizansko groblje na sjećanje palih boraca u drugom svjetskom ratu.

ZanimljivostiUredi

Rijeka Lim koja sve više i više privlači zaljubljenike prirode a u planu je izgradnja europskog sela i vodenog ćire kao nove turističke atrakcije. Uz to kroz Rudo protiče Krupica, najkraća rijeka Europe.

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

SportUredi

Rekli su o RudomUredi

Ćamil Sijarić piše:

Okrenuto dolini pod sobom, Limu u njoj i poljani gdje je bilo Staro Rudo, Novo Rudo je – ovdje na brijegu, na visini, na vidiku, bilo kao na kakvom čardaku sa kojeg gleda na sve strane...

...I vidio je daleko ovaj grad – i ne samo očima, nego i duhom. Naime, bio je jedan od prvih gradova na Limu i Drini koji je vidio pozorišne predstave, osnovao škole, otvorio biblioteke i čitaonice, i nad sve to – još prije 80 godina, stao da se nadnosi svojim duhom što i nije čudo, jer Ruđani su, bar u većini, jedan u pravom smislu građanski svijet i bogatstva koja se duha ljudskog tiče, nisu mu strane.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Rudo koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Rudo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.