Rusko-turski rat (1568. – 1570.)
Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568. godine do 1570. godine između Moskovskog i Osmanskog Carstva. Uzrok rata bilo je zauzeće grada Astrahana i njegovog Astrahanskog Kanata koje je 1556. godine poduzeo ruski car Ivan Grozni.
Rusko-turski rat (1568. – 1570.) | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Rusko-turski ratovi | |||||||||||
| |||||||||||
Sukobljene strane | |||||||||||
Moskovsko Carstvo | Osmansko Carstvo Krimski Kanat | ||||||||||
Zapovjednici | |||||||||||
Ivan Grozni | Mehmed-paša Sokolović Devlet I. Geraj Kasima-paša | ||||||||||
Postrojbe | |||||||||||
15.000 Rusa | 15.000 janjičara 2000 spahija nekoliko tisuća neregularnih snaga 50.000 Krimskih Tatara |
Tijek sukoba
urediSultan Selim II. je 1568. godine bio pokretač sraza sa svojim budućim sjevernim suparnikom, odlučivši spojiti rijeke Volgu i Don kanalom, kako bi na taj način učvrstio svoju vlast nad crnomorskim primorjem. U ljeto 1569. godine velika vojska pod vodstvom Kasim Paše od; 15.000 janjičara, 2000 spahija, i nekoliko tisuća asapa, i akindžija, poslana je da opkoli Astrahan. Sigurnost radova na kanalu, trebala je čuvati vojska od 50 000 Tatara, dok je osmanska flota opsjedala utvrdu Azov na ušću Dona u Azovsko more.
Vojni zapovjednik Astrahana knez Šerebjanov je sa svojom posadom od 15.000 ljudi, izjurio iz grada i porazio napadače, rastjerao radnike i Tatare. Otomansku flotu uništila je oluja.
Na početku 1570., car Ivan poslao je svog poklisara u Istanbul i zaključio mir sa sultanom, međutim ovaj mir nije dugo potrajao, jer je već 1571. godine tatarska vojska napala i spalila Moskvu.
Izvori
uredi- Attila Weiszhár and Balázs Weiszhár: Lexicon of Wars, Atheneaum publisher, Budimpešta 2004.