Russenorsk jezik
Russenorsk (dosl. „ruski norveški”, rus. руссено́рск) bio je pidžinski jezik kojim su se koristili norveški i ruski trgovci iz Tromsøa i Kole te lovci na kitove u 18. i 19. stoljeću.[1] Ekstenzivno se koristio tijekom 150-ak godina za vrijeme Pomorske trgovine. Smatra se bitnim za teorije pidžinskih jezika zbog geografske udaljenosti od većine drugih posvjedočenih pidžina u svijetu.
Russenorsk | |
russenorsk – руссено́рск | |
Države | Norveška |
Regije | Finnmark |
Etnicitet | Norvežani, Rusi |
Razredba | Pidžin norveškoga i ruskoga |
Pismo | Latinica |
Jezični kôd | |
ISO 639-3 | – |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Jezik je poglavito pratio strukturu norveškoga jezika uz obilježja preuzeta iz ruskoga. Očuvano je oko 400 riječi, većinom iz razgovora o cijenama, trgovini, vremenu, vjetru i obitelji. Vokabular je bio ograničen, ali ne isključivo na navedene teme, zahvaljujući tomu što su Rusi u Norveškoj nerijetko ostajali preko zime, zbog čega je pronašao uporabu i u drugim kontekstima.[2]
Godine 1928., slavist Olaf Broch sakupio je opsežnu količinu materijala na jeziku.
Primjeri uredi
russenorsk | hrvatski |
---|---|
Moja på tvoja. | Pričam na tvom jeziku. |
Kak sprek? Moja njet forsto. | O čemu pričaš? Ne razumijem. |
å råbbåte | raditi |
kleba | kruh |
Ju sprek på moja kantor kom. | Rekao si doći u moj ured. |
Tvoja fisk kopom? | Hoćeš li kupiti ribe? |
Saika kopom i på Arkangelsk på gaf spaserom. | Kupit ću kolju i ići ćemo plivati u Arhangelsk. |
Kak pris? Mangeli kosta? | Kolika je cijena? Koliko košta? |
Eta grot dyr. Værsegod, på minder prodaj! | To je jako skupo, prodaj za manje! |
Izvori uredi
- ↑ Pidgin russenorsk | Promotora Española de Lingüística. www.proel.org. Pristupljeno 28. prosinca 2023.
- ↑ Velupillai, Viveka. 2015. "The verb phrase and prediction" In Pidgins, Creoles & Mixed Languages edited by Miriam Meyerhoff and Umberto Ansaldo. John Benjamins Publishing Company.. Amsterdam, Philadelphia. str. 388–431. ISBN 978-90-272-5271-5