Samostan i crkva sv. Antuna u Perastu

Samostan i crkva sv. Antuna su rimokatolički samostan i samostanska crkva u Perastu.[1]

PovijestUredi

Pripadala je franjevcima. Donirali ju je mjesna hrvatska obitelj Mazarovići 1679. godine. Dvadeseto stoljeće donosi promjene pripadnosti redu, od kad je sjedištem reda sestara Služavki Malog Isusa. [2]

SmještajUredi

Nalazi se u središnjem gornjem dijelu grada, malo ispod Jadranske magistrale. Sjeverozapadno preko ceste je tvrđava sv. Križa. [3][4] Crkva sv. Antuna je zaštićena graditeljska baština grada Perasta. I danas je u vjerskoj namjeni.[5]

OsobineUredi

U ovom kompleksu zgrada isprepleću se elementi baroka i renesansa. Treći stil koji se javlja je romanika koju vidimo na tornju čiji su otvori romanički. Krov je na četiri vode, četvorinastog tlocrta. Uz zvonik, kompleks zgrada sadržavao je onodobni neizbježni obrambeni element arhitekture, obrambenu kulu. Samostan je ograđen visokim zidovima. Zidovi su od kamena. Sve glavne fasade su na prisojnoj strani. Istočno je kapelica arhaične građe, starija od ovog samostanskog kompleksa. [2]

IzvoriUredi

  1. Hrvatska revija 1, 2005., Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
  2. 2,0 2,1 (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 18: Manastir, pristupljeno 30. kolovoza 2016.
  3. (crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.
  4. Mapa grada Perasta by Expeditio, str. 2, pristupljeno 30. kolovoza 2016.
  5. Općina Kotor Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. Pregled formiranih kartona za građevine. MonteCEP – Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, str. 1, pristupljeno 30. kolovoza 2016.
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.