Sergej Nikolajevič Saltykov (patolog)

Sergej Nikolajevič Saltykov (Saltykow) (rus. Сергей Николаевич Салтыков) (Višni Voloček, Rusija, 1. travnja 1874.Zagreb, 2. listopada 1964.), ruski i hrvatski patolog [1][2]

ŽivotopisUredi

Saltykov se rodio u Ruskoj Carevini. Medicinska znanja je stekao i izgradio na području današnje Ukrajine. U Harkovu je 1897. završio studij medicine. U Zürichu, Marburgu, Pragu i Parizu specijalizirao patološku anatomiju. Vratio se u Harkov gdje je osnovao Središnji patološki institut 1915. godine. Za redovitoga profesora patološke anatomije u Jekaterinoslavu izabran je 1918. godine. Životni ga je put odveo u Hrvatsku. Na mladom zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1922. godine osnovao je Zavod za opću patologiju i patološku anatomiju. Novosnovanom Zavodu bio je predstojnik do 1952. godine. Predavao u svojstvu redovitog profesora zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta od 1932. godine. Svoja glavna djela pisao je od 1940-ih. HAZU ga je primila u redovno članstvo 1959. godine. [1] Član Razreda za medicinske znanosti.[3][2]

Znanstveno zanimanje dr Saltykova bili su problemi patološke anatomije. Osobito je proučavao presađivanje i regeneraciju tkiva. Proučavao također ulogu konstitucije u postanku i razvijanju raznih bolesti. [1][2]

DjelaUredi

  • Opća patološka morfologija (1942.) [1]
  • Specijalna patološka morfologija (I–XII, 1948.–59.) [1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Leksikografski zavod Miroslav Krleža Saltykow, Sergej Nikolajevič, Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Ljetopis JAZU za godinu 1964. Knj. 71 Ivo Čupar: Sergije Saltykow (1874-1964) : [nekrolog], ur. Miroslav Karšulin, JAZU, Zagreb, 1966., str. 170-171 (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
  3. HAZU Razred za medicinske znanosti (pristupljeno 6. prosinca 2017.)

Vanjske povezniceUredi